EK pokrenula javno savjetovanje o novom zakonu o zdravlju tla

Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o predloženom zakonu koji se fokusira na zdravlje tla. Poziv je upućen svim zainteresiranim stranama da podijele svoje stavove o ovoj inicijativi putem internet platforme, do 24. listopada 2022. godine. Mogu se uključiti svi, od poljoprivrednika, šumara, industrije, preko nacionalnih vlada, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija pa do građana.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius je izjavio kako je odlučujući način na koji koristimo zemljište, jer to može ili ugroziti ili potaknuti napredak u zaustavljanju gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena.

Podižu razinu zaštite

"Sve je očiglednije kako su zdrava tla ključna za sigurnost hrane u EU i šire. Akcija za zaštitu zemljišta je istaknuta karakteristika Europskog zelenog dogovora i u srcu naših europskih i međunarodnih planova", rekao je Sinkevičius.

Prošle godine u studenom je usvojena EU strategija o zemljištu za 2030. godinu, a njen cilj je da sva ona u državama članicama budu u zdravom stanju do 2050. godine. Dokument je ključni dio Zelenog plana i obuhvaća smanjenje ukupne upotrebe i rizika od kemijskih pesticida za 50 posto, kao i upotrebe opasnih pesticida u istom omjeru, do 2030. godine.

Uvršten je i prijedlog pravnog okvira za zemljište. To znači da će ono imati istu razinu zaštite kao voda, zrak i morska sredina.

Osigurava 95 posto hrane

Od vitalnog interesa je da održimo zemlju zdravom, jer nam ona osigurava 95 posto hrane i sadrže više od 25 posto svjetske bioraznolikosti. Najveća su kopnena baza ugljika na planetu i igraju ključnu ulogu u kružnoj ekonomiji i prilagođavanju klimatskim promjenama.

Prema podacima Europske agencije za okoliš, svake godine u EU nestane više 500 km² poljoprivrednog ili prirodnog zemljišta. Degradacija ima svoju cijenu i godišnje košta EU oko 50 milijardi eura, a najveći problem je što između 60 i 70 posto zemljinih ekosustava nezdravo i izloženo degradaciji.

Kada bi uspjeli zaustaviti i preokrenuti procese degradacije stvorili bi 1,2 bilijun eura godišnje ekonomske koristi na globalnoj razini.