Dušična gnojiva prijete klimi, zamjene nema, a hranu moramo proizvoditi - kako dalje?

Sve veća upotreba gnojiva na bazi dušika za proizvodnju hrane povećava emisije dušikovog oksida (N₂O), manje poznatog stakleničkog plina, tako prijeteći naporima da se globalno zagrijavanje održi na međunarodno dogovorenim granicama, upozorili su znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Ovu je tvar stvorio čovjek, a oštećuje ozonski omotač Zemlje. Njegova razina u atmosferi porasla je za 20% od 1750. godine, dok su emisije porasle za 30% posljednja četiri desetljeća i to zbog ljudske aktivnosti.

Fokus u suzbijanju emisija plinova koji zagrijavaju klimu je do sada uglavnom bio na ugljikovom dioksidu i metanu, a znanstvenici smatraju da je N₂O zanemaren.

Rastu emisije zbog sve veće primjene gnojiva

U petogodišnjoj studiji, znanstvenici iz 48 institucija širom svijeta mjerili su i izračunavali prirodne i ljudske izvore emisija N2O od 1980. do 2016. godine. Otkrili su da su one iz poljoprivrede porasle za 1,4% godišnje.

Iako su dušična gnojiva presudna za povećanje produktivnosti usjeva i poboljšanje sigurnosti hrane širom svijeta, ona mogu prouzročiti velike ekološke izazove. U stratosferi, N₂O se može razgraditi i stvoriti druge molekule koje uništavaju ozonski omotač koji štiti planet od ultraljubičastog zračenja. Kao zagađivač klime, ovaj se kemijski spoj može zadržati u atmosferi desetljećima.

Nije samo poljoprivreda kriva za emisije metana, tu su i fosilna goriva

"Nemamo zamjenu za dušičnu gnojidbu, a biljkama je potreban taj element jer pokušavamo proizvesti puno hrane na malom području", rekao je Canadell iz australijske Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha.

"No, postoji mnogo prostora za poboljšanje učinkovitosti njegove upotrebe, uključujući vrijeme, brzinu i način primjene na biljke i tlo", dodao je.

Zbog N₂O bi temperature mogle porasti za 3°C?

"Ako se emisije ne smanje, prosječne globalne temperature mogle bi porasti za čak 3°C", napomenuo je koautor Parvadha Sintharalingam s britanskog sveučilišta East Anglia.

Pariški sporazum iz 2015. godine o klimatskim promjenama obvezao se ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2°C kako bi se izbjegli najgori utjecaji klimatskih promjena, za koje znanstvenici kažu da bi mogle uključivati ​​nestašicu hrane i vode te masovno raseljavanje.

"Ova studija poziva na hitne mjere za kontrolu emisija N₂O. Ako to ne učinimo, da bismo postigli pariške ciljeve, morat ćemo još strože kontrolirati druge stakleničke plinove poput CO₂ i metana", upozorio je Suntharalingam.

Jedino Europa smanjila emisije

Najveći regionalni doprinos globalnim emisijama N₂O su Istočna Azija, Južna Azija, Afrika i Južna Amerika, a Brazil, Kina i Indija bilježe najveći rast, navodi se u studiji.

Europa je jedina regija koja ih je uspješno smanjila tijekom posljednja dva desetljeća, prema Wilfriedu Winiwarteru, višem istraživaču u Međunarodnom institutu za primijenjenu sustavnu analizu sa sjedištem u Beču.

Dodavanje kamene prašine u zemlju povećava plodnost i smanjuje globalnu emisiju CO2?

Prema studiji, emisije ovog kemijskog spoja iz europskih poljoprivrednih tala smanjile su se za 21% između 1990. i 2010., a one iz postrojenja dušične kiseline u državama članicama EU smanjile su se s 11 na 3% između 2007. i 2012.

Mjere koje su ih smanjile uključivale su napore na redukciji onečišćenja podzemnih voda uzrokovanih ulaskom dušika u rijeke i tehnologiju koja omogućava precizniju primjenu gnojiva. "Europa je također instalirala opremu za suzbijanje emisija iz industrijskih postrojenja koja proizvode dušičnu kiselinu", zaključio je Winiwarter.