• Revizija
  • 20.10.2021. 14:50

Državna revizija pročešljala je Ministarstvo poljoprivrede - što stoji u izvješću?

Isplata potpora pa i nikad vraćena sredstva iz pretpristupnih fondova te dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta, zauzimaju najveći dio izvješća revizora napisanog na 56 stranica.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL
  • 3.129
  • 339
  • 0

Da lov u mutnom kada su u pitanju potpore u poljoprivredi, nije od jučer, pokazuje i nalaz Državne revizije financijskog poslovanja Ministarstva poljoprivrede. 

Naime, utvrdili su da se veliki nenaplaćeni iznos zatraženog povrata sredstava odnosi na korisnike pretpristupnih fondova EU-a IPARD i SAPARD (znači, prije 2013., op.a). Riječ je o čak 18.601.982,00 kn, a odnose se na potraživanja od šest korisnika Komponente V. IPARD programa u iznosu od 14.286.725,00 kn i jednog SAPARD programa u iznosu od 4.315.257,00 kn.

Naime, zbog nepoštivanja ugovornih obveza i nenamjenskog utroška sredstava u prethodnim godinama, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je donijela odluke o povratu novca te pokrenula postupke prisilne naplate. 

No, opisuju u nalazu, nad dva korisnika IPARD programa pokrenuti su stečajni postupci (svibanj 2016. i veljača 2017.) prije nego su utvrđene nepravilnosti o korištenju sredstava i donesene odluke o povratu (prosinac 2017.) u iznosu od 9.134.795,00 kn. Tražbine u navedenom iznosu nisu prijavljene u stečajnu masu, a ispravak potraživanja nije proveden. Nad korisnikom sredstava SAPARD programa zaključen je stečajni postupak i društvo je brisano iz sudskog registra u studenome 2019., a potraživanje u iznosu od 4.315.257,00 kn nije naplaćeno niti je obavljen ispravak vrijednosti potraživanja. 

Povjerenstvo za otpis potraživanja i obveza 

Nadalje, pišu, u okviru dospjelih potraživanja iskazana su potraživanja za povrat neosnovano isplaćenih ili nenamjensko utrošenih sredstava potpore temeljem rješenja poljoprivredne inspekcije u iznosu od 4.084.908,00 kn, za koja nije obavljen ispravak potraživanja bez obzira na to što je od roka dospijeća navedenih potraživanja prošlo više od tri godine. 

U prijevodu, isplaćene potpore teško da će se ikada vratiti. Iz Ministarstva poljoprivrede, pak, napominju da su u svrhu ispravka vrijednosti ovakvih potraživanja, kao i otpisa spornih i zastarjelih potraživanja, a "s obzirom da se radi o milijunskim iznosima koji nisu isplaćeni za vrijeme rada ove Vlade RH", osnovali Povjerenstvo za otpis potraživanja i obveza. Pojašnjavaju da je u praksi bilo slučajeva kada je po nalogu i preporukama Državnog ureda za reviziju proveden ispravak vrijednosti odnosno otpis zastarjelih i spornih tj. nenaplativih potraživanja iz ranijih godina, a s obzirom da se radilo o velikim iznosima i druge nadležne institucije su zatražile očitovanja po pitanju istoga.

"Nastavno na navedeno, Povjerenstvo temeljito analizira kompletnu dokumentaciju uz svako pojedinačno potraživanje i obvezu prije nego uputi prijedlog za otpis ili ispravak vrijednosti potraživanja ministrici", stoji u priopćenju. 

Zatražen je i povrat sredstava od korisnika Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo (Foto: Depositphotos/SectoR_2010)

U reviziji se navodi i da su, kada su u pitanju poticajna sredstva, i u 2020. kontrolom utvrđene nepravilnosti. "U odnosu na prethodnu godinu, potraživanja za kazne i upravne mjere povećana su za 32.522.761,00 kn ili 188,4 posto, najvećim dijelom zbog obračunanih sankcija kod Mjere 11 – Ekološki uzgoj", stoji između ostalog u izvješću. 

Tako se potraživanja za kazne i upravne mjere odnose na obračunane administrativne kazne korisnicima potpora u poljoprivredi primijenjene kod odobravanja IAKS mjera ruralnog razvoja u iznosu od 40.257.653,00 kn, izravnih plaćanja u iznosu od 9.476.313,00 kn i nacionalnih potpora u iznosu od 55.919,00 kn.

Iskazana su i potraživanja od korisnika Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020. u iznosu od 5.365.546,00 kn. Vrijednosno najznačajnija, pišu, iskazana su prema pravnoj osobi iz Postira, korisniku mjere IV.3. Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture u iznosu od 1.989.205,00 kn. Osim te mjere, Ministarstvo je od 2019. do 2020. donijelo više odluka o povratu, kojima je od fizičkih i pravnih osoba zatražen povrat sredstava javne potpore u iznosu od 3.372.928,00 kn, u okviru mjere I.10. Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti.

Sredstva moraju biti vraćena 

Korisnici navedenih mjera nisu vratili sredstva u roku niti su obavijestili Ministarstvo poljoprivrede o obročnoj otplati duga zbog čega nisu zaključene izvansudske nagodbe kojima bi se odredili rokovi i uvjeti povrata. Ministarstvo nije pokrenulo postupak zaštite svojih prava sudskim putem. "Umjesto pravodobnog poduzimanja mjera zaštite svojih prava, zbog pandemije u svibnju 2021. donijelo je Odluku o odgodi naplate povrata sredstava čime je odgođena naplata na razdoblje od jedne godine", zamjeraju revizori. 

U obrazloženju, pak, Ministarstvo navodi da je revizorima obrazložilo da su tri korisnika vratila sredstva u iznosu od 103.633,37 kuna, 13 ih je zatražilo obročnu otplatu duga koja im je odobrena, a sedam nije zatražilo obročnu otplatu, od kojih je jedan pokrenuo upravni spor na Upravnom sudu.

Odgoda povrata duga, reagirali su i priopćenjem, razumno je vrijeme da korisnici osiguraju dostatna sredstva i da se povrat u konačnici ostvari, kao i da se pomogne korisnicima da opstanu u nastaloj situaciji.

"Sukladno propisima EU, sva neopravdano isplaćena sredstva se evidentiraju i moraju biti vraćena do podnošenja konačnih računa EK, a to je prvi kvartal 2024. godine. S obzirom na sve navedeno, za očekivati je da će svi povrati biti izvršeni na vrijeme i u propisanom iznosu", napominju iz Ministarstva. 

Utvrditi je li zemljište u funkciji ili tek sredstvo za potpore 

Osim o potporama, Državna revizija dobar je dio izvješća napisanog na 56 stranica, posvetila poljoprivrednom zemljištu. Kako opisuju, prema evidenciji njegove uporabe, u ARKOD sustav upisano je zemljište površine 1.148.613 ha, od čega je 866.233 ha u privatnom vlasništvu, 281.445 ha u državnom vlasništvu, a za 935 ha nema podataka o vlasništvu. Vrijednosno značajnije površine odnose se na oranice 856.829 ha, livade 102.968 ha i krške pašnjake 81.016 ha.

"U cilju onemogućavanja parcelacije poljoprivrednog zemljišta čija bi posljedica bilo usitnjavanje, Državni ured za reviziju preporučuje propisati jasne kriterije za utvrđivanje minimalne i maksimalne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH koja se daje u zakup radi poljoprivredne proizvodnje", stoji u nalazu uz preporuku i da se poduzmu aktivnosti za proširenje funkcija ARKOD sustava, kako bi bilo moguće dobiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države po statusu korištenja i korisnicima.

Državna revizija reagirala je i oko dodjele zemljišta (Foto: R. Prusina/arhiva AK)

Naglašavaju pritom da, s obzirom na činjenicu da su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije dane u dugogodišnji zakup i koncesiju u prijašnjim godinama na rok do 50 godina te da zakupci ostvaruju potpore za izravna plaćanja, preporučuju provoditi aktivnosti na uspostavi učinkovitog sustava kontrola radi praćenja ugovora i ispunjenja ciljeva Gospodarskog programa. 

"Kako bi se utvrdilo je li državno zemljište u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je sredstvo za ostvarenje potpora", naglašavaju. 

Osnovana radna skupina 

Nalažu i poduzimanje aktivnosti radi donošenja Pravilnika o načinu vođenja registra evidencije ugovora i naplate, a po njegovu donošenju ustrojiti registar evidencije ugovora i naplate po ugovoru za sve oblike zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u skladu s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

"Ministarstvo je samo prepoznalo potrebu za dubinskom analizom poslovanja u dijelu vezanom za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. U tu svrhu i u cilju postizanja što kvalitetnijeg raspolaganja osnovalo Radnu skupinu za analizu postojećeg stanja i prijedloga daljnjih aktivnosti vezanih uz poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu RH", reagiraju navodeći da su rezultati dubinske analize prezentirani i dostavljeni revizorima te je od istih odmah i zatraženo da posebnu pozornost posvete ovom dijelu poslovanja Ministarstva, kako bi svojim znanjem, iskustvom, prijedlozima i preporukama doprinijeli uspostavi kvalitetnog sustava upravljanja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH.

Izvješće revizije dostavljeno je i Hrvatskom saboru te DORH-u. 


Tagovi

Državni ured za reviziju Ministarstvo poljoprivrede Potpore Poljoprivredno zemljište


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kakvi ste sa šumskim gljivama? Kod mene na Dilju ih nije bilo kao inače, a i dosta su uhvatile vlage (pogotovo ove sto pronalazim u vinogradu/voćnjaku). Kako god - jaje, svinjska mast, luka, slanine i pokoja gljiva ;) -ovakvih je ručkova bi... Više [+]