Država u cijelosti preuzima Sušionicu

Na račune poljoprivrednika ovih dana stižu i posljednje isplate državnih poticaja. Novac će im dobro doći za pokriće troškova proljetne sjetve. Na žalost, to se neće dogoditi i u slučaju Sušionice voća i povrća iz Vrpolja.

Tamošnji pogoni i ove će godine mirovati zbog nedostatka obrtnog kapitala i sve većih dugova. O tome kako uposliti pogone Sušionice, razgovarali su čelnici Brodsko-posavske županije i s Krešimirom Kuterovcem, državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede. Resorno ministarstvo trenutačno koordinira program potpunog preuzimanja sušionice, jer Županija i Općina Vrpolje nisu poštovale obaveze preuzete pri osnivanju tvrtke.

U sljedećoj fazi Sušionica će na javni natječaj. Za njezinu je kupnju zainteresirano više tvrtki, međutim konačni rezultat ovisit će o uvjetima koje će država tražiti od novog vlasnika, među kojima je potencijalno i tvrtka Hlad iz Slavonskog Broda. Hlad se u posljednje tri godine dokazao kao regionalni igrač. U vlasništu ima veliku hladnjaču u Slavonskom Brodu, a u Srbiji su kupili tamošnjeg najvećeg proizvođača zamrznutog voća. O cijelom poslu u Hladu kažu samo da sušionica ima potencijala, ali s novim asortimanom. Sušeni luk i mrkva, procjenjuju trenutačno su neisplativi.

"Mi smo se u razgovorima s ciljem rješavanja problema Sušionice opredijelili za model u kojem nam je cilj da Sušionica ostane na ovom području i da proizvodi. Budući da Slavonski Brod ima jednog iznimno velikog proizvođača koji se dokazao da je sposoban organizirati proizvodnju i upravljati takvom složenom proizvodnjom, ne vidim razloga da i Hlad ne bude jedan od partnera koji će ući u Sušionicu. Uvjet je da se proizvodnja održi.

Stručnjacima treba prepustiti da procjene u kojem bi smjeru tvornica postizala najbolje efekte. Upravo zato moramo naći partnera, kad bi država znala što i kako treba napraviti, to bi već i napravila. Siguran sam da će onaj tko dođe u Sušionicu vrlo brzo znati što je potrebno raditi, je li to sušenje voća ili povrća", kaže Kuterovac. Procjenjuje se da bi za pokretanje proizvodnje u Sušionici na samom početku trebao kapital od dva milijuna eura.

Dugovi Sušionice u ovom trenutku dvostruko su veći od njezinog temeljnog kapitala, tako da će država strateškom partneru morati dati jako primamljivu ponudu.

Autor: Marijan VRKLJAN

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor