"Država nam kažnjava trud": Mali poljoprivrednici i obrtnici ogorčeni zbog novog rasta nameta

"Dok se javno govori o potrebi jačanja domaće proizvodnje i zadržavanja ljudi na selu, u praksi se donose mjere koje mnogima šalju upravo suprotnu poruku – da se trud, ulaganje i poduzetnost kažnjavaju većim nametima", rečenica je koju nam je uputio jedan čitatelj i vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ogorčen zbog antiinflacijskih mjera koje je Vlada Republike Hrvatske najavila 28. svibnja.

Kaže, riječ je o povećanju davanja državi za čak 90 posto, odnosno 260% povećanje paušala za one poljoprivrednike koji se trude malo više zaraditi.

Navodi da je riječ o mjerama koje će brojnim malim i srednjim proizvođačima značajno povećati financijsko opterećenje. "Govorimo o ljudima koji vlastitim radom, znanjem, rizikom i kapitalom stvaraju vrijednost, proizvode hranu, održavaju ruralne prostore i pune državni proračun, s koji pritom ne uživaju u istim pravima koji su osigurani svim drugim radnicima", poručuje on uz pitanje je li zaista opravdano da se upravo najproduktivnije i najaktivnije poljoprivrednike dodatno opterećuje u trenutku kada su troškovi rada, energenata, prijevoza, repromaterijala i administracije već značajno porasli.

"Podsjećam da je vlada početkom godine već povećala doprinose i paušal za 30% te uvela niz fiskalnih novosti koje su dodatno financijski opteretile poljoprivrednike", ogorčeno zaključuje prozvavši, mogli bismo reći s pravom, i organizacije i medije koji se bave agrarom, a do sada nisu reagirali.

"Teta s placa" i obiteljska gospodarstva

Temom izmjena doprinosa i paušalnog oporezivanja ovih se dana aktivno bave u Udruzi Glas poduzetnika. Tim su povodom pokrenuli i peticiju protiv povećanja troškova obrtnika i poduzetnika bez procjene učinka i stvarnog dijaloga koja je naslovljena na sedam ministarstava, među kojima Ministarstva poljoprivrede - nema. Na pitanje je li ono izostavljeno slučajno ili namjerno, u ovoj udruzi kažu kako nije izostavljeno namjerno.

"Peticija je prvenstveno upućena institucijama koje su sudjelovale u pripremi i predstavljanju predmetnih mjera, no načela za koja se zalažemo jednako se odnose na sve male gospodarske subjekte, uključujući poljoprivrednike", odgovara Lana Šiljeg, zamjenica predsjednika UGP-a.

Ova udruga u javnosti spominje "tetu s placa", ali ne i poljoprivredu kao jednu od djelatnosti. Ističu da upravo s "tetom s placa" žele ukazati na male proizvođače i obiteljska gospodarstva. "Smatramo da svi koji posluju kroz paušalni model zaslužuju predvidive uvjete poslovanja i donošenje mjera uz prethodnu procjenu učinaka", poručuje Šiljeg dodajući da udruzi ne osporavaju potrebu za uređivanjem sustava niti uklanjanjem anomalija. "Problem vidimo u tome što se široke mjere primjenjuju na cijeli sektor bez dovoljno javno dostupnih analiza učinaka i bez stvarnog dijaloga s onima na koje će se odnositi", kaže Šiljeg dodajući da upravo zato traže primjenu načela poput "Think Small First" i "Better Regulation", a koja nalažu da se novi propisi donose uz procjenu njihovog utjecaja na male poduzetnike te da budu što jednostavniji, učinkovitiji i administrativno manje opterećujući.

Šiljeg napominje da eventualne zlouporabe treba rješavati ciljanim i razmjernim mjerama, usmjerenima na konkretne anomalije, a ne kolektivnim povećanjem opterećenja za sve paušalne obveznike koji posluju zakonito. Dodaje i da u udruzi upozoravaju na rizik zbog kojega će doći do zatvaranja dijela malih poslovanja, odustajanja od ulaganja ili prelaska u druge oblike rada. "Upravo zato smatramo da je prije donošenja ovakvih mjera nužno procijeniti njihove gospodarske i društvene učinke."

Od Vlade RH očekuju nastavak dijaloga započetog sastankom u Ministarstvu financija, transparentno predstavljanje analiza na kojima se temelje buduće mjere te uključivanje legitimnih predstavnika malih poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika i drugih dionika u proces njihova oblikovanja. "Naša je poruka od početka ista: ne tražimo privilegije ni iznimke, već predvidivo poslovno okruženje, kvalitetnije donošenje odluka i stvarni dijalog prije nego što mjere stupe na snagu", zaključila je Šiljeg.

Mihelić: Poljoprivreda je 'krvav' posao, a ne sektor ekstraprofita

Nakon što smo jučer poslali upit Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, danas je od ove organizacije stiglo priopćenje za sve medije u kojem apeliraju na Vladu RH i Ministarstvo financija da paušalno oporezivane poljoprivrednike izuzmu iz novog vala poreznog opterećenja.

"Ujedno molimo i hrvatsku javnost za razumijevanje, jer u protivnom riskiramo potpuni slom i gubitak ovo malo preostale poljoprivredne proizvodnje u RH", stoji u priopćenju gdje opetovano apeliraju i traže od Vlade da država zaštiti male proizvođače od novih nameta.

Predsjednik HPK Željko Mihelić ističe kako poljoprivreda nije sektor ekstraprofita, već mukotrpan rad s izuzetno sporim i malim povratom kapitala, naročito kod malih obiteljskih gospodarstava. "Poljoprivreda u Hrvatskoj danas predstavlja 'krvav' posao od kojeg je malim proizvođačima jedva moguće preživjeti. Ona nije sektor u koji se ulaže višak kapitala, kako bi se kroz nekretnine čuvala njegova vrijednost, već je borba za opstanak i očuvanje domaće proizvodnje hrane", naglasio je.

U Komori ističu kako je inflacija već do sada "pojela" trećinu potpora, dok su otkupne cijene u poljoprivredi na povijesnom minimumu te da se slobodno može reći da su hrvatski poljoprivrednici uvjerljivo najveći gubitnici trenutne gospodarske situacije.

Podsjećaju i da dok troškovi života i proizvodnih inputa nezaustavljivo rastu, cijene poljoprivrednih proizvoda stagniraju već desetak godina. "Cijena pšenice ostala je na istoj razini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dok je cijena svinja dotaknula povijesni minimum. Za usporedbu, početkom devedesetih godina vrijednost jedne svinje iznosila je otprilike trećinu prosječne plaće, dok je danas njezina vrijednost svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika", ističu u HPK.

Navode i kako prosječan građanin ne zna da je iznos potpora fiksiran unutar sedmogodišnjeg programskog razdoblja (2020. – 2027.) koje je definirano još 2020. godine. Procjenjuju da je zbog snažnog rasta troškova u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2026. godine, inflacija realno umanjila vrijednost poticaja za više od 34,5 posto. Dodaju i da su samo u ovoj godini mineralna gnojiva poskupjela između 30 i 46 posto, ovisno o vrsti, dok je cijena plavog dizel, koji koriste poljoprivrednici u traktorima, narasla 20 posto.

Zaključuju kako će dodatni nameti potaknuti male poljoprivrednike na daljnje odustajanje ili pak smanjivanje proizvodnje te dovesti do nastavka pražnjenja ruralnih prostora. "Vjerujemo da će naš apel uroditi plodom i utjecati na promjene razmišljanja onih koje donose odluke, te će i u budućnosti uvažiti prijedloge poljoprivrednika kako očuvati i osnažiti domaću poljoprivredu“, zaključak je HPK.