Izmjene paušalnog oporezivanja podignule su na noge domaći agrar i male obrtnike. Inflacija je već „pojela“ trećinu potpora, a novi nameti mogli bi isprazniti i ono malo preostalih poljoprivrednih imanja.
"Dok se javno govori o potrebi jačanja domaće proizvodnje i zadržavanja ljudi na selu, u praksi se donose mjere koje mnogima šalju upravo suprotnu poruku – da se trud, ulaganje i poduzetnost kažnjavaju većim nametima", rečenica je koju nam je uputio jedan čitatelj i vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ogorčen zbog antiinflacijskih mjera koje je Vlada Republike Hrvatske najavila 28. svibnja.
Kaže, riječ je o povećanju davanja državi za čak 90 posto, odnosno 260% povećanje paušala za one poljoprivrednike koji se trude malo više zaraditi.
Navodi da je riječ o mjerama koje će brojnim malim i srednjim proizvođačima značajno povećati financijsko opterećenje. "Govorimo o ljudima koji vlastitim radom, znanjem, rizikom i kapitalom stvaraju vrijednost, proizvode hranu, održavaju ruralne prostore i pune državni proračun, s koji pritom ne uživaju u istim pravima koji su osigurani svim drugim radnicima", poručuje on uz pitanje je li zaista opravdano da se upravo najproduktivnije i najaktivnije poljoprivrednike dodatno opterećuje u trenutku kada su troškovi rada, energenata, prijevoza, repromaterijala i administracije već značajno porasli.
"Podsjećam da je vlada početkom godine već povećala doprinose i paušal za 30% te uvela niz fiskalnih novosti koje su dodatno financijski opteretile poljoprivrednike", ogorčeno zaključuje prozvavši, mogli bismo reći s pravom, i organizacije i medije koji se bave agrarom, a do sada nisu reagirali.
Temom izmjena doprinosa i paušalnog oporezivanja ovih se dana aktivno bave u Udruzi Glas poduzetnika. Tim su povodom pokrenuli i peticiju protiv povećanja troškova obrtnika i poduzetnika bez procjene učinka i stvarnog dijaloga koja je naslovljena na sedam ministarstava, među kojima Ministarstva poljoprivrede - nema. Na pitanje je li ono izostavljeno slučajno ili namjerno, u ovoj udruzi kažu kako nije izostavljeno namjerno.
"Peticija je prvenstveno upućena institucijama koje su sudjelovale u pripremi i predstavljanju predmetnih mjera, no načela za koja se zalažemo jednako se odnose na sve male gospodarske subjekte, uključujući poljoprivrednike", odgovara Lana Šiljeg, zamjenica predsjednika UGP-a.
Ova udruga u javnosti spominje "tetu s placa", ali ne i poljoprivredu kao jednu od djelatnosti. Ističu da upravo s "tetom s placa" žele ukazati na male proizvođače i obiteljska gospodarstva. "Smatramo da svi koji posluju kroz paušalni model zaslužuju predvidive uvjete poslovanja i donošenje mjera uz prethodnu procjenu učinaka", poručuje Šiljeg dodajući da udruzi ne osporavaju potrebu za uređivanjem sustava niti uklanjanjem anomalija. "Problem vidimo u tome što se široke mjere primjenjuju na cijeli sektor bez dovoljno javno dostupnih analiza učinaka i bez stvarnog dijaloga s onima na koje će se odnositi", kaže Šiljeg dodajući da upravo zato traže primjenu načela poput "Think Small First" i "Better Regulation", a koja nalažu da se novi propisi donose uz procjenu njihovog utjecaja na male poduzetnike te da budu što jednostavniji, učinkovitiji i administrativno manje opterećujući.
Šiljeg napominje da eventualne zlouporabe treba rješavati ciljanim i razmjernim mjerama, usmjerenima na konkretne anomalije, a ne kolektivnim povećanjem opterećenja za sve paušalne obveznike koji posluju zakonito. Dodaje i da u udruzi upozoravaju na rizik zbog kojega će doći do zatvaranja dijela malih poslovanja, odustajanja od ulaganja ili prelaska u druge oblike rada. "Upravo zato smatramo da je prije donošenja ovakvih mjera nužno procijeniti njihove gospodarske i društvene učinke."
Od Vlade RH očekuju nastavak dijaloga započetog sastankom u Ministarstvu financija, transparentno predstavljanje analiza na kojima se temelje buduće mjere te uključivanje legitimnih predstavnika malih poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika i drugih dionika u proces njihova oblikovanja. "Naša je poruka od početka ista: ne tražimo privilegije ni iznimke, već predvidivo poslovno okruženje, kvalitetnije donošenje odluka i stvarni dijalog prije nego što mjere stupe na snagu", zaključila je Šiljeg.
Nakon što smo jučer poslali upit Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, danas je od ove organizacije stiglo priopćenje za sve medije u kojem apeliraju na Vladu RH i Ministarstvo financija da paušalno oporezivane poljoprivrednike izuzmu iz novog vala poreznog opterećenja.
"Ujedno molimo i hrvatsku javnost za razumijevanje, jer u protivnom riskiramo potpuni slom i gubitak ovo malo preostale poljoprivredne proizvodnje u RH", stoji u priopćenju gdje opetovano apeliraju i traže od Vlade da država zaštiti male proizvođače od novih nameta.
Predsjednik HPK Željko Mihelić ističe kako poljoprivreda nije sektor ekstraprofita, već mukotrpan rad s izuzetno sporim i malim povratom kapitala, naročito kod malih obiteljskih gospodarstava. "Poljoprivreda u Hrvatskoj danas predstavlja 'krvav' posao od kojeg je malim proizvođačima jedva moguće preživjeti. Ona nije sektor u koji se ulaže višak kapitala, kako bi se kroz nekretnine čuvala njegova vrijednost, već je borba za opstanak i očuvanje domaće proizvodnje hrane", naglasio je.
U Komori ističu kako je inflacija već do sada "pojela" trećinu potpora, dok su otkupne cijene u poljoprivredi na povijesnom minimumu te da se slobodno može reći da su hrvatski poljoprivrednici uvjerljivo najveći gubitnici trenutne gospodarske situacije.
Podsjećaju i da dok troškovi života i proizvodnih inputa nezaustavljivo rastu, cijene poljoprivrednih proizvoda stagniraju već desetak godina. "Cijena pšenice ostala je na istoj razini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dok je cijena svinja dotaknula povijesni minimum. Za usporedbu, početkom devedesetih godina vrijednost jedne svinje iznosila je otprilike trećinu prosječne plaće, dok je danas njezina vrijednost svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika", ističu u HPK.
Navode i kako prosječan građanin ne zna da je iznos potpora fiksiran unutar sedmogodišnjeg programskog razdoblja (2020. – 2027.) koje je definirano još 2020. godine. Procjenjuju da je zbog snažnog rasta troškova u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2026. godine, inflacija realno umanjila vrijednost poticaja za više od 34,5 posto. Dodaju i da su samo u ovoj godini mineralna gnojiva poskupjela između 30 i 46 posto, ovisno o vrsti, dok je cijena plavog dizel, koji koriste poljoprivrednici u traktorima, narasla 20 posto.
Zaključuju kako će dodatni nameti potaknuti male poljoprivrednike na daljnje odustajanje ili pak smanjivanje proizvodnje te dovesti do nastavka pražnjenja ruralnih prostora. "Vjerujemo da će naš apel uroditi plodom i utjecati na promjene razmišljanja onih koje donose odluke, te će i u budućnosti uvažiti prijedloge poljoprivrednika kako očuvati i osnažiti domaću poljoprivredu“, zaključak je HPK.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Marko Zecevic Oni koji su zaposleni a rade poljoprivredu, plačaju samodoprinose i to u 100% iznosu a nebi trebali već bi trebali 50% plačati samodoprinose, to ti je kako koga porezna prevari, ono zakonski. Kad potpišeš tada gotovo, plačaš što si potpisao. U principu kakva nam trenutno cjenovno poljoprivreda, treba bi sve osloboditi od plačanja jer nitko sa sela te novce nemože nasrati da im se plača taj porez a oni na moru za te novce uživaju. Pa to ti nemogu ni obrtnici plačati koji imaju neku firmicu.
I l
prije 1 mjesec
nas bi trebalo nagradivat kaj smo ostali i radimo tu zemljicu i hranimo stoku a ne kaznjavat kak ovim povratnicima daju benificije a nama nist
Marko Zecevic
prije 1 mjesec
Zašto se za početak ne napravi razlika između onih koji žive i plaćaju doprinose od poljoprivrede, od onih koji ma je poljoprivreda dodatan posao. Ovim su kažnjeni upravo oni, jer ako moraš dati 3-4000€ doprinosa godišnje i još taj porez. A ovaj koji je zaposlen negdje on će platit samo taj porez. Kad smo kod fondova svi smo isti.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Damire , Hrvati su KLONIRANI , tijelo od AUSTRALIJSKE OVCE , a GLAVA Hrvata ! ŠIŠAJU , ŠIŠAJU , a KLONOVI ni da se nogom RITNU ! MALO KLONIRANIH Plenković ima , pa MORA POJAČANO ŠIŠATI ! Bio sam na Trgu Sv. Marka 2 i 5 na PROSVJEDU sa radnicima INE iz KUTINE 2001 ! Išlo se od Ministarstva poljoprivrede , tu sada stoluje i VPK sa Mihelićem , PJEŠICE do Trga da to ŠTO VIŠE građana VIDI ! DOČEKALI su nas i AGENTI u CIVILU koji su rekli PREPORUKU ; PUNO KLONIRANIH MORA IZAĆI DA BI POLITIČKA MAFIJA REAGIRALA ! DOLE ; SABOR , VLADA , Milanović i bar 400 LOKALNIH FARMI zvane općine i gradovi , pa za njih i ministra RASPOLAGANJE sa DRŽAVNOM zemljom od 2018 je NE OBVEZUJUĆE !
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Đuro Nebrigaj, raja je već spremna za trg, sada su samo pregovori, ali i od tga ništa pa će trg biti pun. TinkiVinki Ako sam te dobro svatio na što misliš, javni sektor nemože biti oporeziv, jer ti je to sektor od državnih plača. Da bi bilo oporezivo treba donji zakon, po tome bi prvi na udaru bili saborski zastupnici, vlada na estra profit. I sada zamisli situaciju da na Markovom trgu protiv novih nameta na plače vlade i zastupnika, iziđu u protest oni koji sjede u vladi i zastupnici i viču, DOLE VLADA, NEŽELIMO TAKVU VLADU NI SABORSKE ZASTIPNIKE🤣🤣🤣 LOPOVI, NERADNICI🤣🤣🤣. Ako neko ima extra profit pa to su vladajuči ili oporba. Nerade ništa a primaju extra veliku plaču. Privatni sektor je ugrožen sa ovim novim nametima, to znači poskupljenja i otpuštanje radnika. Opčine pa nadalje nisu paušalisti ili u sustavu tako da se sve ovo ne odnosi na njih. Pa ako ste zbrojili sve ono što ste dobili kroz avansno plačanje u ti potporama nije dovoljno da se plati godišnji paušal + samo doprinosi već prodaja i onoga sa polja da to sve nadmiriš i svaku godinu posluješ sa minusom ovisno o regiju u kojoj živiš, nije u svakoj opčini isto.
I l
prije 1 mjesec
politicari i menageri bagra i lopovi unistavaci radnih ljudi a ostali iz kulture nisu nist bolji
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Miheliću umjesto APELA , raja mora izaći na Trg Sv. Marka i Pantovčak u velikom broju , SRUŠITI VLADU , NE HRVATSKI SABOR , LAKRDIJAŠA MILANOVIĆA , BIRANJE SVIH ZASTUPNIKA jer je VEĆINA to POSTALA NE BIRANJEM ! Pa NEMA u Poljoprivredi pomaka , sa POLITIČKOM MAFIJOM i Vladinoj poljoprivrednoj komori !556 lokalnih FARMI zvane općine i gradovi , koji sa ministrom KRŠE raspolaganje sa državnom zemljom , 200 000 ha PRIVATNE zemlje koja će VEĆINOM biti ISPISANA iz ARKOD 31. 12. 2027 , PREMA pravilniku NE SPOSOBNOG ministra , ako ga ne UKINE Ustavni sud !
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Ako je inflacija i problem pa ajmo svi skupa iznjet problem a ne samo raja sitnog zuba! Pa šta mislite Daličku dernit na placi 30% ili sve te vrsne menađere i spasioce Agrokora,Žita,Podravke ejjj 30% od 30000evra= 9000e mjesečno×12=108000e godišnje×100(minimalno takih stručnih spasioca)=10 800 000evra samo 100 ljudi,a kolko takih ima u Hrvatskoj!?🤔🤔🤔
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Ako je inflacija i problem pa ajmo svi skupa iznjet problem a ne samo raja sitnog zuba! Pa šta mislite Daličku dernit na placi 30% ili sve te vrsne menađere i spasioce Agrokora,Žita,Podravke ejjj 30% od 30000evra= 9000e mjesečno×12=108000e godišnje×100(minimalno takih stručnih spasioca)=10 800 000evra samo 100 ljudi,a kolko takih ima u Hrvatskoj!?🤔🤔🤔
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Ima tu puno istine a još više neistine! Kaki paušalci u bilo kojoj branši jer si obrtnik ili nisi,kaki k.... paušalac,a država ako želi nekom malom pomoč da radi oslobodi ga nameta što Damir spominje, a u tom moru paušalaca nema 10% iskrenih! I opet če nasradat onih 10% iskrenih i zbog kojih je uveden paušalni obrt,a ostali 90% če se laganini prešaltat na d.o.o ili neke druge forme zato što su se u ovih 6-7god naudarali love a drugi če preč u sivu i crnu zonu i to je to! A zašto vlada nekrene iz svoje avlije tj.državne službe,općina,gradova i svih na državnim jaslama pa udari 20-30% smanjenje plača! Evo ja se neču bunit nek meni odrežu ko što su več kroz inflaciju odrezali 30% poticaja al nek prvo država i svi koji su povezani sa državnim jaslama gurnu u svoj đep i reznu i sebi 20-30%!
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Velike priče ministra povečanje za dohovnu stranu, Brisel da ćemo imati nestašicu hrane zbog dušičnih gnoiva pa uguraj veča poticajna novčana sretsva itd.. itd.. a nitko od njih do sada nije izračunao to sagledao sa porezne strane što proizlazi. Znači sve što se uveča kroz potporne mjere za poljoprivredu izračunava se kao prihod, gledajuči sa druge strane ono što dobiješ da uložiš u zemlju država ti to uzme pa si ponovo na nuli, tako da dohodovne strane nema. Kako država lijepo kaže pa mi smo već brdo novca bacili poljodjelcima a pomaka nema, normalno da nema jer taj novac koji ti stigne na račun tako i ode, jedan dio kroz pdv, drugi dio porezna kroz namete koje uplačuješ opčini ovisno ko kojoj opčini pripada, pa tu od te svote ode kako koja opčina od 15-30%, pa te apprrr zakine na potporama kao kompezacija dog, pa sada na novo Gec 7 neke će od 1-5% na cijeloj potpori, neke 6-12% a u principu okinut će max kaznu na gec 7. Tako da ono što dobiješ po novom ostaješ na starom. Anti inflacijske mjere, možeš misliti. Sve što Brisel naprdne, Čorić to drugima nemetne, a on još nikako ne osječa tu inflaciju, traži ju i danju i noču po luksuznim konobama i nikako još nemože nači.