• Istraživanje
  • 05.09.2021. 15:00

Domaći znanstvenici u potrazi za sojevima mikroorganizama koji su prilagođeni poplavama

Na primjeru Varaždinskog zelja provodi se istraživanje koje za cilj ima prilagodbu klimatskim promjenama i stvaranje novih proizvoda kojima bi poljoprivrednici mogli popraviti kvalitetu poplavljenog tla.

Foto: Vesna Mijat
  • 83
  • 6
  • 0

Neminovno je da klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji 21. stoljeća. O tome kako im doskočiti razmišljaju i domaći znanstvenici.

U tijeku je projekt PERSPIRE - Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama, kojega provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka.

Cilj je procijeniti utjecaj najavljenih klimatskih promjena na kvalitetu i sigurnost hrane, odnosno istražiti potencijalni rizik za ljudsko zdravlje. Projekt je financiran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 3,5 milijuna kuna.

Što se događa s biljkom uslijed stresa od poplave

Tim dr.sc. Ines Sviličić Petrić istražuje utjecaj poplava na uzgoj kupusnjača, odnosno na korijen Varaždinskog zelja i njegove korisne mikroorganizme, a ideja je pomoći prilagodbi domaće poljoprivrede klimatskim promjenama koje se očituju predugim sušnim razdobljima, ili suprotno, ekstremnim količinama oborina, olujama i tučama. Nužno je vidjeti što će kiše, koje dovode do zadržavanja vode na površinama, napraviti našoj poljoprivrednoj proizvodnji.

U Institutu Ruđer Bošković kažu da biljka nije sama, ona kao i ljudi, nosi svoje mikroorganizme na sebi i u svom korijenu, oni međusobno komuniciraju i funkcioniraju kao jedan super-organizam.

"Da bi biljka bila zdrava i rasla, interakcija između mikroorganizama u tlu mora biti pozitivna i dobra. Što će se dogoditi kada poplava promijeni uvjete u tlu  - to mi želimo saznati“ kaže dr.sc. Ines Sviličić Petić.

Istraživanje na primjeru Varaždinskog zelja provodi se na Agronomskom fakultetu u Zagrebu

Ovim projektom znanstvenici proučavaju što se događa s biljkom uslijed stresa od poplave, te kako se mijenja količina i sastav mikroflore tla. Također, žele otkriti nove sojeve mikroorganizama koji su prilagođeni poplavama, zatim razlučiti enzime i hormone koji pomažu biljci te ih onda umjetno unositi uz korijen biljke. Na kraju bi mogli poljoprivrednicima ponuditi te proizvode, da poprave kvalitetu poplavljenog poljoprivrednog tla.

Pokus na Varaždinskom zelju

U sklopu projekta, na Agronomskom fakultetu radi se dio koji je vezan uz sam uzgoj biljaka. Kao kultura odabrana je sorta Varaždinsko zelje, koje je zapravo bijeli kupus. Presadnice su uzgojili u plasteniku, onda ih presadili u teglice. Za uzgoj je korišteno tlo uzgojeno stajskim gnojem, kako bi uvjeti sličili onima u kojima ovo zelje inače raste. Teglice su prebacili u klima komoru, s ciljem postizanja optimalnih uvjeta, ujednačenih za sve biljke, a glavni tretman je poplava.

"Poplava u anaerobnim uvjetima, bez prisustva kisika, štetno djeluje na razvoj korijena i korjenovih dlačica, pa je pretpostavka da će poplava štetno utjecati na usvajanje hranjiva“, kaže izv. prof. dr. sc. Marko Petek, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon uzastopnog poplavljivanja korijena pokusnih biljaka, znanstvenici mjere nadzemnu masu biljke i lisnu površinu, uzimaju se uzorci tla i korijena za kemijsku i mikrobiološku analizu. Važno im je utvrditi i dostupnost hranjiva u poplavljenom tlu.

Mikroorganizmi mogu proizvoditi enzime i hormone, koji pomažu biljkama u rastu i razvoju. Oni koji nastanjuju područje korijena imaju jako veliki niz pozitivnih utjecaja na biljku, oni su primjerice fiksatori dušika, koji ako ih biljka ima u svojoj blizini, može dovesti do većih količina atmosferskog dušika. S druge strane, biljka treba fosfor, koji se u tlu nalazi u velikim količinama ali nije u adekvatnoj formi za biljku. Upravo mikroorganizam koji je u tlu mobilizira taj fosfor i pretvara ga u formu koju biljka može usvojiti. Neki proizvode i tvari koje vežu željezo iz tla i čine ga pristupačnijim biljkama, dok drugi sprečavaju biljku da se razboli.

Svi antibiotici nastali su od mikroorganizama

Mikroorganizmi sami produciraju antifugalne spojeve, antimikrobne spojeve, odnosno antibiotike, jer svu svi antibiotici koje poznajemo nastali od mikroorganizama, kaže Sviličić Petić. Dakle, oni u tlu prirodno stvaraju te spojeve, koje brane biljku od određenih patogena. Cilj je utvrditi hoće li se promijeniti pozitivne stvari koje mikroogranizmi nude biljci i hoće li zbog toga biljka imati puno manje prinose, biti slabijeg zdravlja i rasta.

Biljke i mikroorganizmi međusobno komuniciraju 

Dok ne saznamo rezultate ovog projekta najbitnije je da shvatimo da se za zdravlje tla trebamo sami pobrinuti.

"Nužno je, a u tom smjeru ide Europa, da se smanji uporeba pesticida i zaštitnih sredstava koja neminovno utječu na mikroorganizme u tlu. Zatim, da se zamijeni korištenje mineralnih gnojiva koji osiromašuju tlo, biognojivima i mikroorganizmima, te da se ne koriste monokulture“ zaključuje dr. Sviličić Petrić.

Moramo paziti na to da nam tlo bude bogato raznolikim mikroorganizmima i da ih tu zadržimo i ne smanjimo njihovu raznolikost, kako bi sve funkcije koje imaju u okolišu i tlu zadržali maksimalno te da bi imali uspješnu poljoprivredu čak i u uvjetima klimatskih promjena.

Pogledajte video prilog: 


Tagovi

Utjecaj poplava na biljke Institut Ruđer Bošković Agronomski fakultet u Zagrebu Varaždinsko zelje Europski fond za regionalni razvoj PERSPIRE Inse Sviličić Petrić Marko Petek Klimatske promjene


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.