Dok javnost priča o spajanju Bayera i Monsanta, iz Srbije i BiH nam dolaze nedozvoljena zaštitna sredstva

Europska komisija je njemačkom konglomeratu Bayeru prije nekoliko tjedana dala zeleno svjetlo za kupnju američkog proizvođača sjemenja i pesticida Monsanta. Riječ je o transakciji vrijednoj 66 milijardi dolara, a Bayer će nakon završetka kupnje kontrolirati više od četvrtine svjetskog tržišta sjemenja i pesticida.

"Odobrenje EU je bio veliki korak u procesu koji je započeo još u svibnju 2016. kada je Bayer dao javnu ponudu za preuzimanje Monsanta", rekao nam je Richard Bryce, generalni direktor Bayera Hrvatska. "Kako bi se završio cijeli proces Bayer čeka odobrenje od strane američkog Ministarstva pravosuđa, koje se očekuje u narednim tjednima".

Riječ je o najvećoj gotovinskoj transakciji ikad koja bi iz temelja trebala promijeniti agrokemijsku industriju. "Svijet se nalazi na velikoj prekretnici, a Bayer igra važnu ulogu u budućim događajima. Pretpostavka je da će Zemlja već 2050. imati 10 milijardi stanovnika. Ako hranu nastavimo trošiti kao dosada, 2050. će nam trebati tri naša planeta da bismo nahranili sve stanovnike. To je jednostavno neizvedivo i zato je pred Bayerom veliki izazov u budućnosti kako nahraniti što više ljudi s što manje resursa", rekao je Bryce. 

Bayer ne dovodi Monsanto u Hrvatsku

Monsanto je tvrtka koja već desetljećima ima loš imidž u javnosti zbog svojeg genetski modificiranog sjemenja. Svake godine u svibnju se širom svijeta održavaju prosvjedi protiv Monsanta, a prosvjedima su se prije nekoliko godina pridružili i u Hrvatskoj. S obzirom na prisutnost Bayera u Hrvatskoj, pitanje koje muči građane je dovodi li Bayer Monsanto u Hrvatsku.

"Odgovor na to pitanje je jako kratak – ne", odgovorio nam je Peter Knaflič, Crop Science voditelj prodaje za Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Albaniju i Makedoniju. "Razlog zašto Bayer ne dovodi Monsanto u Hrvatsku je zato što je on već godinama prisutan na tržištu. Ali to ne znači da će u Hrvatsku doći i njihovo sjeme dobiveno genetskim modifikacijama iz jednostavnog razloga jer je u Hrvatskoj, kao i većini zemalja EU zabranjena prodaja takvog sjemena. Puno veći problem su nedozvoljena sredstva za zaštitu bilja koja u Hrvatsku dolaze preko granice, najviše iz Srbije i BiH gdje ne vrijede pravila Europske unije.

Iz Srbije preko granice stiže puno neregistriranih proizvoda 

"Nažalost, to je veliki problem koji ne ide u prilog ni Bayeru ni hrvatskoj poljoprivredi ni hrvatskim potrošačima", rekao je Knaflič. U ovom trenutku je veći problem Srbija od BiH jer iz Srbije dolazi više sredstava koja nisu registrirana u RH. Mi cijelo vrijeme apeliramo na odgovarajuće službe da naprave nešto jer upotreba neregistriranih sredstava za zaštitu bilja utječe na imidž hrvatske poljoprivrede", rekao je Knaflič.

Da se nešto ipak kreće govori činjenica da je industrija u suradnji s Interpolom pokrenula projekt Silver Axe kojemu je cilj suzbijanje krivotvorina. "Zahvaljujući i našim naporima Hrvatska će od ove godine sudjelovati u tom projektu", rekla nam je Ana Lonjak, Crop Science voditeljica registracije proizvoda za Hrvatsku i BiH.