Digestat može zamijeniti dio mineralnih gnojiva, ali propisi koče njegovu primjenu

Može li ostatak proizvodnje bioplina postati vrijedan resurs za poljoprivredu umjesto troška zbrinjavanja? Digestat sadrži hranjiva koja biljke mogu iskoristiti, a njegovom primjenom moguće je smanjiti potrebu za mineralnim gnojivima i vratiti organsku tvar u tlo. No, za to su potrebni jasni propisi, kontrola kvalitete i preporuke za primjenu prilagođene tlu i usjevima.

O toj su temi na AgroForumu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek raspravljali predstavnici znanosti, države i bioplinskog sektora u sklopu Dana FAZOS-a, kojima se od 19. do 23. listopada obilježava 66. obljetnica osnutka fakulteta. U središtu razgovora bili su potencijal digestata, mogući rizici njegove primjene te pravilnik koji bi trebao olakšati njegovo korištenje u poljoprivredi.

Velik potencijal, nejasan status

Uvodno izlaganje održao je prof.dr.sc. Davor Kralik, inicijator teme, koji se bioplinom i obnovljivim izvorima energije bavi od osnutka laboratorija za biomasu i obnovljivu energiju na fakultetu 2000. godine. Istaknuo je da je u Hrvatskoj u registru evidentirano 70 bioplinskih postrojenja zainteresiranih za proizvodnju, dok ih je 41 u sustavu poticaja. Sektor se, međutim, suočava s nizom izazova, od troškova sirovina i promjenjivih cijena do pitanja što se događa s digestatom nakon proizvodnje bioplina.

"Digestat nastaje anaerobnom razgradnjom biomase u bioplinskim postrojenjima. Može biti u tekućem obliku, a separacijom se može razdvojiti na tekuću i krutu frakciju. Riječ je o stabiliziranoj tvari koja sadrži dušik, fosfor i kalij, a njezinom se primjenom može nadomjestiti dio mineralnih gnojiva, povećati udio humusa i poboljšati zadržavanje vlage u tlu", objasnio je Kralik.

Problem nastaje kada sirovine koje ulaze u bioplinsko postrojenje imaju status otpada. Prema Kralikovu objašnjenju, takav se status može prenijeti i na digestat, čak i kada bi njegova hranjiva vrijednost omogućila korištenje u poljoprivredi. To proizvođačima otežava gospodarenje ostatkom proizvodnje, a poljoprivrednicima pristup potencijalno vrijednom gnojivu.

"S jedne strane je resurs, a tretira ga se kao otpad“, poručio je Kralik, upozoravajući na zakonski čvor između propisa iz područja poljoprivrede i zaštite okoliša.

Prema njegovoj procjeni, u Hrvatskoj godišnje nastaje oko dva milijuna tona digestata. Kralik je izračunao da bi količina hranjiva u njemu mogla biti ekvivalentna približno 300.000 tona mineralnih gnojiva, odnosno oko 7,8% njihove količine koju Hrvatska uvozi i koristi. Naglasio je, međutim, da je prije primjene potrebno provesti laboratorijske analize i izraditi preporuke za gnojidbu.

Pravilnik treba omogućiti primjenu

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak potvrdio je da se radi na pravilniku o gnojidbenim proizvodima, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Prijedlog je prošao europsku proceduru, a u njegovu je okviru dogovoren model koji bi omogućio primjenu digestata na poljoprivrednim površinama.

"Bez obzira na određene probleme pri skidanju statusa otpada zbog ostatka hranjivih tvari, mi smo pronašli model kroz pravilnik kako bi omogućili njegovu buduću primjenu na poljoprivrednim površinama“, rekao je Majdak.

Dodao je da se predviđa ne samo korištenje na vlastitim poljoprivrednim površinama nego i komercijalizacija takvih proizvoda. Prema njegovim riječima, potrebno je pronaći rješenje koje će omogućiti uporabu proizvoda s vrijednim hranjivima, ali istodobno zaštititi plodnost tla. Za to je važna suradnja dvaju ministarstava i jasno definiranje uvjeta pod kojima se digestat može koristiti. Osvrćući se na suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Majdak je ocijenio da ima prostora za njezino poboljšanje.

"Ako hoćemo održavati kvalitetu i plodnost tla, moramo misliti na sve segmente. Moramo misliti i na mineralna gnojiva i na organska gnojiva", dodao je.

Stručnjakinja za ishranu bilja i primjenu organskih gnojiva s FAZOS-a prof.dr.sc. Brigita Popović, upozorila je da se pri procjeni digestata ne treba usredotočiti samo na hranjiva poput dušika, fosfora i kalija. Jednako je važno znati što se unosi u tlo i u kojim količinama, osobito kada je riječ o teškim metalima.

"Mi moramo znati što unosimo u naše tlo i koje se količine pojedinih elemenata u njemu nalaze. Organska i mineralna gnojiva ne trebamo promatrati kao međusobno isključive mogućnosti, nego njihovu primjenu prilagoditi potrebama usjeva i stanju tla", istaknula je Popović.

Osvrnula se i na pripremu pravilnika, u kojoj su sudjelovali predstavnici struke i nadležnih institucija. Smatra da je potrebno dovršiti regulativu, ali i osigurati da se digestat primjenjuje na temelju analiza, a ne samo pretpostavke o njegovoj vrijednosti.

"Moramo znati na koja ćemo tla primijeniti digestat i što ćemo njime unositi. Kao znanstvena institucija trebali bismo provoditi više analiza i pokusa kako bismo sa sigurnošću mogli reći kako će njegova primjena djelovati na tlo", istaknula je Popović.

Neujednačena tumačenja otežavaju poslovanje

"Ako u digestatu ima više aktivnog organskog ugljika, mikroorganizmi ga mogu odmah koristiti za svoje potrebe. Organska tvar tako služi kao izvor energije za mikroorganizme, a pridonosi i boljem zadržavanju vode te prozračnosti i poroznosti tla", objasnila je prof.dr.sc. Irena Jug s FAZOS-a

Naglasila je i da se tekuća i kruta frakcija digestata razlikuju te da njihova primjena ovisi o svojstvima tla. Kruta frakcija sadrži više organske tvari i može biti korisna za poboljšanje tla, dok pri odabiru odgovarajućeg proizvoda treba uzeti u obzir, među ostalim, pH-vrijednost, električnu vodljivost i sadržaj soli.

"Sve su to organske tvari koje, ako se njima dobro upravlja, poboljšavaju kvalitetu tla, no digestat se ne smije primjenjivati bez prethodnog poznavanja njegova sastava i karakteristika zemljišta“, rekla je Jug.

Za pouzdaniju procjenu dugoročnih učinaka potrebna su višegodišnja istraživanja. Jug smatra da bi pokusi trebali trajati najmanje pet godina kako bi se moglo utvrditi kako digestat utječe na tlo i kakve rezultate daje njegova primjena.

Robert Spajić, član Uprave Podravke Agri, koja ima pet bioplinskih postrojenja, istaknuo je da različita tumačenja nadležnih tijela stvaraju poteškoće u poslovanju.

"Ono što je nama u segmentu primjene digestata problematično jest to što su nadležna tijela nejednako tumačila što je digestat koji iz određenog bioplinskog postrojenja izlazi, je li on otpad ili nusproizvod", rekao je Spajić.

Smatra da bi pravilnik trebao razjasniti postojeće nedoumice i ozakoniti praksu koja se već primjenjuje na poljoprivrednim površinama. Upozorio je i da se o njegovoj vrijednosti govori već godinama, dok se propisi još nastoje uskladiti.

"Digestat je proizvod koji nastaje iz nusproizvoda stočarstva, prehrambene i poljoprivredne industrije. Oni su sirovina kada se njima gospodarimo, a otpad kada ih zbrinjavamo“, pojasnio je Spajić.

Maja Pokrovac, direktorica Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEHR), podsjetila je da je sektor već ranije provjeravao potencijal digestata. Analiza troškova i koristi koju su 2021. proveli u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu potvrdila je njegovu vrijednost kao organskog gnojiva.

"Trebamo pronaći model koji će povezati državu, gospodarstvo i akademsku zajednicu, uz jasne kriterije i hrvatsku oznaku kvalitete kako bi se prepoznao kao proizvod i njegova primjena uredila na siguran način“, poručila je Pokrovac.

Dodala je da Hrvatska uvozi električnu energiju i mineralna gnojiva, dok istodobno ima vlastite resurse koji se mogu bolje iskoristiti. Zbog toga je, smatra, važno ubrzati donošenje pravila i omogućiti kružno gospodarenje u kojem se hranjiva vraćaju na poljoprivredne površine.

Digestat se već koristi na poljima

Marijan Cengar, suvlasnik i direktor tvrtke BIO EL, također je upozorio na sporost rješavanja problema. Istaknuo je da se digestat na oranicama koristi već niz godina, dok su nejasnoće oko njegova pravnog statusa i dalje prisutne.

"Treba biti afirmativan, ali i kritičan prema brzini rješavanja problema u kojem smo danas, a regulativa bi trebala pratiti praksu i omogućiti jasne uvjete za daljnju primjenu“, rekao je Cengar.

Upozorio je i da se pri izradi pravilnika mora uzeti u obzir iskustvo struke i znanstvene zajednice te osigurati da se kvaliteta digestata procjenjuje na temelju odgovarajućih analiza. Kao primjer naveo je praksu drugih europskih zemalja, u kojima se određene vrste sirovina mogu koristiti u proizvodnji, ali uz jasno definirane uvjete i kontrolu sastava.

"Smatram da je nužno odrediti koje se sirovine mogu koristiti u proizvodnji digestata i pod kojim uvjetima konačni proizvod može dobiti status gnojiva. Pritom je važno spriječiti da se neodgovarajuće sirovine i otpad uvoze radi obrade, a da se rizici za okoliš i poljoprivredno tlo ne kontroliraju dovoljno jasno“, zaključio je Cengar.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor