Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • HAZU
  • 28.05.2022. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Davor Romić: Nijedan od 34 projekta navodnjavanja ne koristi se punim kapacitetom

Bivši ministar poljoprivrede održao je predavanje o korištenju vodnih i zemljišnih resursa u HAZU te naveo i da 30 godina nismo ništa promijenili u odnosu prema zemljištu koje se ne obrađuje.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
  • 539
  • 213
  • 0

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU organiziralo je u Zagrebu predavanje bivšeg ministra poljoprivrede prof. dr. sc. Davora Romića, inače predavača na Agronomskom fakultetu na temu "Učinkovito korištenje vodnih i zemljišnih resursa – akutni problem hrvatske poljoprivrede", koja je pobudila zanimljivu raspravu o velikoj neiskorištenosti, što znači da smo žedni pored vode, već izgrađenih sustava za navodnjavanje.

"Status poljoprivrede u gospodarstvu, a time i navodnjavanja, u Hrvatskoj se od osamostaljenja kontinuirano mijenjao, tako da je i intenzitet interesa i aktivnosti oscilirao. Ono što je konstantno, a naročito u kriznim vremenima, jest postavljanje pitanja kako koristimo zemljišne i vodne potencijale, kako se to odražava na produktivnost i osiguravanje samodostatnosti u osnovnim poljoprivrednim proizvodima", kazao je uvodno Romić, koji je kratko bio i ministar poljoprivrede, te saborski zastupnik Mosta.

Padaju oranične površine, a rastu travnjaci

Prema njegovim riječima, postoje tri scenarija kako doći do 30 milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u RH do 2030. godine. Prvi, kaže, znači udvostručenje stočarske proizvodnje sa sadašnjih 6 na 12 milijardi kn, drugi udvostručenje biljne proizvodnje sa sadašnjih 9 na 18  milijardi kn, a treći bi bio podizanje cijene poljoprivrednih proizvoda za koji, dodaje ne bi volio da se dogodi jer bi bio katastrofalan.

"No, kako opadaju oranične površine, a povećavaju se one pod travnjacima te uz povećani izvoz u ovim kriznim godinama, taj cilj se neće ostvariti", drži Romić.  

Nismo puno napravili po pitanju navodnjavanja (Foto: M. Petković)

 Naime, podaci službene statistike ukazuju na stalno smanjenje korištene poljoprivredne površine u RH od 2013. godine. Pojedine poljoprivredne politike, mjere i odluke koje se tiču načina korištenja poljoprivrednog zemljišta, kaže, rezultirale su brojnim paradoksima, kao što su visoka ulaganja u uređenje poljoprivrednih površina koje se kasnije zapuštaju ili se izgrađeni infrastrukturni objekti i sustavi hidromelioracija ne obnavljaju te postaju nefunkcionalni.

Za analizu stanja i uzroka neučinkovitog korištenja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj danas su nam na raspolaganju napredni alati za obradu prostornih podataka, nove tehnologije i znanja, kaže bivši ministar. Primjerice, kod uzgoja voća, povećavaju se površine, kao i kod povrća, a uslijed učestalih elementarnih nepogoda i klimatskih udara, smanjuje se njegova proizvodnja, istaknuo je.

Kako se čulo, rezultati analiza pokazali su da zemljišne resurse ne koristimo na odgovarajući način niti u punom potencijalu. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV) je 2005. godine izradila skupina hrvatskih stručnjaka s osnovnom zadaćom da definiraju stratešku ulogu i važnost primjene navodnjavanja u podizanju razine uspješnosti poljoprivrede i drugih povezanih sektora u Hrvatskoj.

"Implementacija programa NAPNAV-a je u proteklih 16 godina bila suočena s brojnim izazovima, kako administrativne naravi tako i tehničke, projektne, financijske, političke i druge", kazao je Romić.

U krizi je imperativ sigurnost hrane

Dakle, hrvatska znanost i struka dobila je prigodu da procijeni učinkovitost implementacije NAPNAV-a, da analizira učinke dosadašnjih aktivnosti, utvrdi uzroke neostvarenih ciljeva, prilagodi program novim kako nacionalnim tako i međunarodnim okolnostima, da bi mjera navodnjavanja u konačnici polučila rezultat i opravdala ulaganja od 1,7 milijardi kuna. Međutim, iako je izrađena opsežna projektna dokumentacija, zacrtani ciljevi nisu u potpunosti postignuti, nisu realizirani pilot projekti, izrađeni sustavi se ne koriste punim kapacitetom, krajnji korisnici ne koriste izgrađenu infrastrukturu niti mijenjaju strukturu poljoprivredne proizvodnje, upozorava bivši ministar. 

On je naveo da nemamo niti jedan od 34 projekta navodnjavanja koji se koristi punim kapacitetom, pa je tako u Istri isti iskošten samo 1,5 posto, a većina, kao što je onaj u dolini Neretve ili Baštica u zaleđu Zadra, te Požeštini od 30 do 50 posto. Ipak, navodnjavane površine dosegle su 30.000 ha, od kojih je samo 7.474 ha upisano u ARKOD.

"Krškim pašnjacima, koji drastično rastu, nije mjesto na navodnjavanim površinama jer je za njih potrošeno 1,7 milijardi kuna", istaknuo je on.    

S druge strane, na važnost poljoprivredne proizvodnje kao strateške grane govori se uglavnom prigodno, a u ovom trenutku globalnih kriza i ratova imperativ je na sigurnosti hrane. Hrvatska znanost i struka mora argumentirano ukazivati na probleme, predlagati mjere za poboljšanje gospodarenja prirodnim resursima s ciljem da njihov učinak bude vidljiv u pozitivnim pokazateljima poljoprivredne proizvodnje, aktiviranju prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, obnovi ruralnog prostora, i u konačnici doprinosu održivom razvoju.

Navodnjavanje kao 11 peljeških mostova

Državni tajnik za vodno gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dr.sc. Mario Šiljeg kazao je da navodnjavanje nema isti tretman kao, primjerice, zbrinjavanje otpadnih voda, ali drži da su ostvarivi planovi o udvostručenju navodnjavanih površina, kojih je sada samo 2,6 posto, do 2030. godine na 65.000 ha. Dodao je da se radi o vrijednosti 11 peljeških mostova (1,6 milijardi kn), iako ne možemo biti zadovoljni da se od 18 izgrađenih sustava za navodnjavanje, sada koristi njih 10.

Predavanje o navodnjavanju i zemljišnim resursima

U raspravi se čulo da se od 550.000 do čak 840.000 ha poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje u Hrvatskoj. Romić drži da na tome polju nismo ništa promijenili u posljednjih 30 godina. Naveo je i da se sada ide u novi Zakon o komasaciji, a ni onaj iz 2015. godine, nije proveden niti jedan korak, iako je u Programu ruralnog razvoja za tu svhu bilo namjenjeno 247 milijuna kuna.

Vlasnik velike farme Natura beef Mladen Kušeković kazao je da od navodnjavanje nema ništa, jer nismo u stanju bili navodniti Lonjsko polje, a kamoli jednu Liku, gdje bi to koštalo 150.000 dolara samo za općinu Udbina, koja sada ima svega 800 stanovnika. On drži da je u komasaciji poljoprivrednog zemljišta nepotrebno izgubljeno punih 10 godina, jer novi zakon neće dati rezultate prije 2026. godine. 


Fotoprilog


Tagovi

Davor Romić Bivši ministar Navodnjavanje Zemljišni resursi Poljoprivredna proizvodnja


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Istra i #zemljacrvenica