Davor Doko: Idemo u izgradnju četiri nove svinjogojske farme i sadnju 200 hektara novih vinograda

Prije nešto više od godinu dana Grupa Podravka u suradnji s EBRD-om preuzela je poljoprivredne kompanije Fortenova Grupe - Belje, Vupik i PIK Vinkovce. Poljoprivreda je tako postala treći stup Podravkina poslovanja, uz snažne divizije prehrane i farmaceutike.

Iskustvo prve godine poslovanja danas najveće domaće agro tvrtke povod je za razgovor s Davorom Dokom, čelnikom Podravke Agri, čije je sjedište istočno od Koprivnice, u osječkoj mljekari.

Iza sebe imate ciklus od godine upravljanja, u kakvom su stanju te tvrtke, ima li iznenađenja u odnosu na procjene?

Valja istaknuti da Belje, Vupik i PIK Vinkovci predstavljaju iznimno značajne proizvodne kapacitete hrvatske poljoprivrede jer obrađuju 33.000 hektara oranica i upravljaju s ukupno 37 farmi. Riječ je o ogromnom potencijalu proizvodnje domaćih sirovina koji nije bio potpuno iskorišten. Podravka u povećanju efikasnosti, zapošljavanju postojećih kapaciteta i širenju pojedinih proizvodnji vidi veliku priliku i iz tog smo razloga akvizirali ove kompanije, kojim sada upravlja Podravka Agri.

U prvoj godini poslovanja bili smo usmjereni na unaprjeđenje uvjeta rada zaposlenih i implementaciju novog načina upravljanja u kojem se sve kompanije sada vode kao jedna cjelina.

Nakon ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju u vrijednosti 43 milijuna eura u 2024. i 2025. godini, do kraja 2025. je uloženo još 11 milijuna eura u tehnološku modernizaciju, navodnjavanje, investicijsko održavanje, energetsku učinkovitost, ulaganje u objekte i digitalizaciju.

Razvojne ambicije i potencijali

Lani ste na razini grupe definirali strateški plan do kraja desetljeća. Koje to korake žitelji istoka Hrvatske mogu očekivati - zaposleni, kooperanti, dobavljači?

Kada govorimo o petogodišnjem razdoblju ispred nas, fokusirani smo na rast, razvoj i povećanje proizvodnje. Imamo u planu uložiti 200 milijuna eura u projekte od kojih su ključne četiri nove svinjogojske farme i nadogradnja, modernizacija i robotizacija farmi mliječnih krava.

Hrvatska proizvodnja hrane pokriva tek djelomično potrebe domaćeg tržišta i imamo priliku povećati samodostatnost posebno u segmentu proizvodnje svježeg mesa i mlijeka. Iako smo u 2025. godini imali smanjene isporuke tovljenika uzrokovane ograničenjima povezanim s afričkom svinjskom kugom, upravo u segmentu svinjogojstva vidimo priliku za daljnji rast i razvoj jer domaća proizvodnja svinja pokriva tek oko 55 posto potreba tržišta za svinjskim mesom.

Uložit ćemo u četiri nove svinjogojske farme i povećanje naših kapaciteta proizvodnje jer imamo iskustvo i znanje naših zaposlenika. Isto tako, ulagat ćemo u modernizaciju i robotizaciju farmi mliječnog govedarstva koje proizvode mlijeko za potrebe naših mljekara. Upravo je to mlijeko osnova proizvodnje ABC svježeg krem sira i svih ostalih mliječnih proizvoda Belja koji nastaju isključivo od domaćeg mlijeka s farmi Belja, Vupika i kooperanata.

Planiramo i povećavanje kapaciteta proizvodnje i proširenje Tvornice stočne hrane, a vidimo potrebu i za modernizaciju sjetvenog plana i povećanje površina na kojima uzgajamo visoko proteinske pšenice i kukuruz.

Investicije u sustave za navodnjavanje su prioritet kako bismo dosegli cilj od 21 posto površina pod navodnjavanjem, a planiramo uvoditi nove tehnologije u svim segmentima poslovanja, uz jačanje prodaje i izvoza prehrambenih proizvoda - asortiman ABC sireva te Baranjskog kulena.

Regenerativna poljoprivreda

Istok hrvatske baštini kvalitetna tla, a Podravka Agri zahvaljujući brojnim farmama u vlastitoj strukturi ima i potencijal prirodnih gnojiva. Kakva je situacija s humusom? Kako vidite perspektive ratarske proizvodnje?

Već u proizvodnji koristimo suvremene prakse regenerativne poljoprivrede kako bi očuvali biološku raznolikost i ekosustave. Već sada radimo minimalnu obradu tla, koristimo biljni pokrov, rotaciju usjeva i organsku gnojidbu, kako bismo očuvali plodnost i zdravlje tla.

Naš krajnji cilj su veći udjeli organskih tvari i biološke aktivnosti kako bismo postigli povećanje kvalitete tla. Za radove u ratarstvu koristimo različite kategorije najnovijih tipova traktora, nove generacije kombajna i tehnološki naprednu priključnu mehanizaciju.

Na primjer, za ovu proljetnu sjetvu koristimo sijačice zahvata devet metara koje imaju 15 posto veći kapacitet, kao i mogućnost gnojidbe tijekom sjetve što smanjuje broj prohoda na pojedinoj tabli i povećava učinkovitost proizvodnje. Tijekom ove sezone bit će implementiran novi digitalni sustav upravljanja u našem ratarstvu koji prati sve aktivnosti na oranicama i poboljšava organizaciju rada.

Povećati površine pod navodnjavanjem

Još ste lani najavili ulaganja u navodnjavanje i promjenu strukture sjetve, nešto možete sami, ali trebate i podršku lokalnih vlasti, općina, županije?

Da, ključan korak za jačanje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene je povećanje površina pod navodnjavanjem. Kroz planirane investicije ćemo pokriti sve lokacije dostupne za navodnjavanje, a za daljnje širenje će biti nužno dodatno uređenje kanalske mreže odnosno izgradnja novih sustava javnog navodnjavanja.

Plan Podravke Agri je u sljedećih pet godina povećati površine pod navodnjavanjem s trenutačnih 8 na ukupno 21 posto odnosno na oko 7.000 hektara što će omogućiti i povećanje prinosa ratarskih i povrtlarskih kultura.

Trenutačno je aktualna prva faza investicija u devetnaest pivot sustava navodnjavanja na lokacijama u Mirkovcu, u Baranji koja obuhvaća 1.170 hektara površina.

Očekujemo da će cjelokupan projekt biti završen i pušten u rad do sredine 2026. godine. U drugoj i trećoj fazi ovog projekta planiramo postavljanje još njih šezdesetak. S obzirom na kompleksnost cjelokupnog projekta i količinu sustava koji se nabavljaju sigurno je riječ o jednoj od najvećih investicija u navodnjavanje u regiji.

Obnova strojnog parka

Za obradu velikih površina važna je i poljoprivredna mehanizacija. Spominjete iznose, o kojim je traktorima i kombajnima riječ?

U 2024. i 2025. godini do sada je u mehanizaciju uloženo 43 milijuna eura, a u tu je investiciju uključeno osam novih kombajna, četiri silažna kombajna, devedeset pet traktora, trideset pet utovarivača, više od sto dvadeset komada priključne mehanizacija i pet samohodnih prskalica koje do sada nismo koristili na našim poljima. Investicijski ciklus u poljoprivrednu mehanizaciju zaokružen je isporukom dva zglobna traktora, koji su danas ujedno i najsnažniji u poljoprivrednom voznom parku.

Želim istaći da mi kontinuirano testiramo novu mehanizaciju kako bismo maksimalno iskoristili inovacije, a uz obnovu strojnog parka veže se korištenje novih softvera putem kojih su nam dostupne brojne nove operacije i informacije, kako na oranicama, tako i na farmama.

Rekordi u proizvodnji

Prošlu je godinu obilježila afrička svinjska kuga, ali i manjak oborina. Kako Vi ocjenjujete prvu sezonu?

Jako smo zadovoljni prvom žetvom koja je zahvaljujući poboljšanju tehnologije i ulaganju u poljoprivrednu mehanizaciju omogućila novi način rada u ratarstvu i optimizaciju resursa.

Prosječni prinosi pšenice su prešli devet tona po hektaru i najbolji su u povijesti Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci, a prosječni prinosi ječma su bili sedam i pol tona po hektaru. Sav ječam i pšenica su pohranjeni u naše silose u Vukovaru, Vinkovcima, Belom Manastiru i Dardi. S rezultatima u žetvi smo više no zadovoljni, ječam i pšenicu ćemo koristiti prvenstveno za vlastite potrebe.

Na farmama mliječnog govedarstva ostvarili smo rekordnu proizvodnju mlijeka u ukupnim količinama, a muzni prosjek po kravi je prešao 30 litara mlijeka. Ostvaren je i rekord u tovu junadi s ukupno isporučenih više od 20.000 komada bikova i junica, a ukupna težina sve uzgojene stoke je veća za 5 posto u odnosu na godinu ranije.

Protekla godina je bila osobito uspješna i za Vina Belje, gdje smo ostvarili također rekordnu količinu ubranog, predanog i prerađenog grožđa u jednom danu koja je iznosila 400 tona. Posebno smo ponosni na činjenicu da su Vina Belje četiri puta u 2025. godini proglašena najboljom vinarijom iz Hrvatske na velikim svjetskim ocjenjivanjima vina.

Strani radnici u vinogradima i staklenicima

Vinogradari u ovo doba rezidbe ističu kako nema tko rezati, kakva je situacija s radnom snagom?

U skladu sa strategijom sve aktivnosti usmjeravamo u profitabilan rast i razvoj, motivirane i zadovoljne zaposlenike, uspješno upravljanje resursima i održivo poslovanje. Visoko smo podigli ljestvicu i uz povećanje kapaciteta težimo i povećanju produktivnosti kako bismo dostigli najuspješnije proizvođače u Europskoj uniji.

Svjesni izazova koje vremena donose, planiramo kroz ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju i digitalizaciju nadoknaditi nedostatak radne snage, ali i osigurati maksimalno iskorištenje opreme.

Poljoprivreda je specifična po sezonalnosti i potrebama za radnicima u određenim periodima godine što predstavlja sve veći izazov.

Za sezonske poslove angažiramo zaposlenike putem vaučera za sezonski rad u poljoprivredi, a imamo i tridesetak stranih radnika koji su zaposleni u našim vinogradima i stakleniku.

Brojni kooperanti

Vodite veliku tvrtku koja surađuje s brojnim kooperantima. Što oni mogu očekivati u budućnosti?

Nekadašnji kooperanti Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci sada su kooperanti Podravke Agri, a uspješnu dosadašnju suradnju ćemo dodatno razvijati i povećavati.

U stočarskoj kooperaciji surađujemo sa 150 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u proizvodnji mlijeka na području Slavonije, Baranje i Srijema na kojima se svakodnevno muze 1.100 krava.

Sa sedamdeset kooperanata surađujemo u tovu junadi na području središnje i istočne Hrvatske, kao i s dvadeset pet kooperanata u proizvodnji svinja.

Ratarska kooperacija broji 521 partnera na koje prenosimo svoja znanja i iskustva. Podravka ima i svoje kooperante u proizvodnji sirovina za brendove prehrambene industrije.

Već je krenula suradnja Podravke Agri i Podravke kroz proizvodnju rajčice i paprike na lokacijama Sopot nedaleko Vinkovaca, a vjerujem da će se ta suradnja u budućnosti dodatno razvijati kao i suradnja s kooperantima općenito.

Planovi za vinogradarstvo i vinarstvo

U vinogradarskom i vinskom biznisu imate značajne površine, novu vinariju i dobru tržišnu poziciju. Što dalje?

U Belju i Vupiku obrađujemo 621 hektar vinograda i godišnje proizvedemo 4,5 milijuna litara vina što znači da smo jedan od najznačajnijih poslovnih subjekata u Hrvatskoj u proizvodnji vina.

Najviše proizvodimo i prodajemo graševinu, sortu koja dominira u vinskoj ponudi Hrvatske i sve je zanimljivija u izvozu.

Kako smo najavili prilikom obilježavanja Vinceške u vinogradima na Banovom Brdu, planiramo proširenje površina vinograda. Ove godine ćemo posaditi sedamnaest hektara novih nasada vinograda, a u 2027. godini dodatna 24 hektara. Do 2032. godine, plan je povećati površine vinograda za 200 novih hektara.

^{*Naslovna fotografija: Podravka Agri}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor