David Pejić najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2023. godini

David Pejić iz Habijanca kod Vrbovca, suvlasnik najstarijeg domaćeg ekološkog imanja "Zrno eko imanje" na kojem se već 30-ak godina proizvodi zdravo povrće i voće, pobjednik je ovogodišnjeg izbora za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika u organizaciji Sunčane Glavak, zastupnice u EU parlamentu i Jutarnjeg lista te partnera Belje, Energia Naturalis, Enna Fruit, Hrvatska poštanska banka i Konzum.

"Primam ovu nagradu s dubokom zahvalnošću i svjestan da sam samo jedan od talentiranih poljoprivrednika u našoj državi", rekao je Pejić koji je inače lani ponio i titulu najboljeg europskog ekološkog proizvođača.

No, dodao je, brojni su izazovi s kojima se susreću poljoprivrednici danas u svjetlu klimatskih promjena, posebno ako su mladi i imaju otežan pristup izvorima financiranja. "Sreća je da se na manjim površinama u ekološkoj poljoprivredi, koja nema alternative, mogu ostvariti veći prihodi u odnosu na konvencionalnu", istaknuo je preuzevši nagradu na ‘Poljoprivrednoj konferenciji’ u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

Maslinar Ipša i eko vinogradar Čegec drugi i treći  

Drugo mjesto u ovome izboru osvojio je Ivan Ipša, maslinar iz Oprtlja u Istri. Treće mjesto pripalo je vinogradaru Ivanu Antunu Čegecu iz Marinovca kod Svetog Ivana Zeline. Čitatelji Jutarnjeg lista titulu najbolje mlade poljoprivrednice dodijelili su Mariji Klistović iz Drenovaca koja se bavi stočarstvom.

U konkurenciji su bili i Ivan Matanić iz Donjih Andrijevaca kod Slavonskog Broda, uzgajivač tovne junadi, Martin Marijanović iz Gradca u općini Ružić u Šibensko-kninskoj županiji, uzgajivač magarica za prodaju magarećeg mlijeka, Vinko Tomaš iz Segeta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, proizvođač povrća, Adam Knežević, pčelar iz Šiškovaca kod Vinkovaca, Lucija Radoš iz Aržana u Imotskoj krajini, vlasnica OPG-a Mala Roga za uzgoj koza, Denis Namjesnik, pčelar iz Varaždina, Andrija Škrlec iz Zlatara u Hrvatskom Zagorju, ratar, Marija Kalistović iz Drenovaca u županjskoj Posavini, farmerica, Dora Šimičić i Kristijan Pereza s Raba, farmeri, Zdeno Ramljak iz Kompolja Koreničkog u Lici, uzgajivač ovaca.

Također, Mladen Cesarec iz Oroslavja u Hrvatskom Zagorju, proizvođač bučinog ulja, Hrvoje Stanešić iz Vukosavljevice kod Virovitice, proizvođač voća i povrća, Karlo Kos, vinar iz Hrnjaneca kod Svetog Ivana Zeline, Martina Šaravanja iz Iloka, vlasnica OPG-a za uzgoj lješnjaka i oraha te vinarstvo, Bruno Vučković iz Vukovara, vlasnik OPG-a za uzgoj kukuruza, kamilice, ječma i luka, Sandra Cerjanec iz Bjelovara, vlasnica farme konja i Sven Perec iz Šandrovca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, vlasnik OPG-a za proizvodnju krumpira i batata.

Pobjednik ovog izbora ulazi u konkurenciju za izbor najboljeg poljoprivrednika Europske unije za 2023., a svih 20 finalista bit će nagrađeno dvodnevnim putovanjem u Bruxelles i posjetom Europskom parlamentu u organizaciji zastupnice Sunčane Glavak.

Nužna kooperacija OPG-ova i tvrtki

Na temu budućnosti mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj i proizvodnje hrane, održana je panel rasprava na kojoj su sudjelovali državni tajnik Zdravko Tušek, direktor Sektora poljorivrede u Podravki Dalibor Kezele, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Jan Marinac i najbolji mladi poljoprivrednik David  Pejić.

Pejić je upozorio da ruralna područja, odnosno poljoprivreda, nisu dovoljno atraktivna da bi privukla mlade ljude koji imaju zamor od modernog načina života, što je nužno promjeniti u odnosu urbanog i ruralnog. On se uzda u ekološku poljoprivredu koja sa sobom nosi i set vrijednosti iz perspektive zdravlja te broj eko potrošača koji je, posebno u pandemiji, rastao u Europi.

Kezele je istaknuo da su u Podravki uložili 6.000 eura po ha kako bi povećali produktivnost, jer drži da je uvoz hrane dobar samo onda ako nemaš drugačije rješenje. Istaknuo je primjer mladog poljoprivrednika koji je u proizvodnju povrća stavio 55 ha ovih dana. To znači, ističe, da je nužna kooperacija, koja je već više od 100 godina uspješna u Italiji, OPG-ova i tvrtki.

Tušek je kazao da poljoprivrednicima, čija vrijednost i volumen proizvodnje rastu, stoji na raspolaganju 3,8 milijardi eura iz EU fondova, otkud je financirano 85.000 projekata, a njih 80.000 je i isplaćeno.