Dan je blaženog Ivana Merza, ali i Gospa Trsatska - čuvarica Rijeke

Majka Milosti, kraljica Jadrana, zvijezda plavoga mora, zaštitnica pomoraca i čuvarica grada Rijeke. Majko Božja Trsatska, moli se za nas!

Stoji to na stranicama ovog, ujedno najstarijeg marijanskog svetišta u Hrvatskoj koje danas, 10. svibnja, slavi Gospu Trsatsku - uz sv. Vida (su)zaštitnicu Rijeke i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Prema predaji, nastanak svetišta povezan je s legendom o čudesnom prijenosu kućice Svete Obitelji iz Nazareta na Trsat 10. svibnja 1291. godine.

Starim gradom odnosno dvorcem Trsatom, vladao je u to vrijeme knez Nikola I. Frankopan, a priča kaže da je nekoliko radnika došlo na brežuljak sječi drva kada su na livadi nedaleko gradske kule, opazili kućicu koje nikada tamo prije nije bilo. U njoj su pronašli križ i sliku Blažene Djevice Marije.

Od crkvice do svetišta

Ležala je na livadi, nije imala temelja, a o njenoj pojavi javili su knezu Frankopanu i župniku Aleksandru Jurjeviću. Župnik je, pak, rekao da zna o čemu je riječ jer mu se u snu ukazala Blažena Djevica Marija. To je njezina kućica, a sve do sada nalazila se u Nazaretu. Apostoli su ju pretvorili u crkvicu, a anđeli prenijeli na Trsat da ju Turci ne poruše.

Ondje je ostala do 10. prosinca 1294., kada su je, navodi predaja, anđeli prenijeli u talijanski grad Loreto, gdje se i danas nalazi.

Na mjestu gdje je stajala, knez Nikola dao je sagraditi kapelicu iz koje se razvilo Gospino trsatsko svetište. Podaci govore i da su mnogi žalili za kućicom da su prodali imanje i naselili se u Loretu. Stotinama godina Hrvati iz Primorja uporno su hodočastili preko mora u Italiju. Onda je papa Urban V. 1367. godine, da bi ih utješio, a na molbu kneza Frankopana, poslao sliku Majke Milosti (naslovna fotografija, op.a.) koja se sve do danas štuje na Trsatu kao čudotvorna.

Predaja kaže da ju je naslikao sv. Luka Evanđelist, a izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog velikog štovanja, još 1715. godine okrunjena je zlatnom krunom, što je bila prva takva krunidba Marijine slike izvan Italije.

Kako kažu iz ovog svetišta, čiji su čuvari franjevci od 1453. godine, u dugoj povijesti povlači se kao zlatna nit jedna jednostavna i sigurna činjenica: Gospa voli Hrvate i Hrvati vole Gospu. Poštovanje Majke Božje posebice je izraženo među poljoprivrednicima u tradicionalno katoličkim sredinama, poput sela u Hrvatskoj, Poljskoj, Italiji, Španjolskoj i Latinskoj Americi.

U zajednicama gdje je život usko vezan uz prirodu, cikluse godišnjih doba i plodnost zemlje, Marija se često zaziva kao zagovornica za dobru žetvu i zaštitu od vremenskih nepogoda.

Dan blaženog Ivana Merza

Uz štovanje Gospe Trsatske, danas je i dan blaženog Ivana Merza (Banja Luka, 16. prosinca 1896. – Zagreb, 10. svibnja 1928.)

Bio je hrvatski katolički laik, komparatist, pisac, profesor, časnik u Austro-Ugarskoj vojsci, poliglot te blaženik Katoličke Crkve rodom iz Bosne.

Živio je, kažu podaci, uzornim životom, ispunjen ljubavlju prema bližnjemu, posebno prema mladima kojima je postao uzor i ideal kršćanskog života. Preminuo je 1928. od meningitisa, nakon operacije sinusa, te sahranjen na zagrebačkom groblju Mirogoj, odakle su njegovi zemni ostatci 16. prosinca 1977. preneseni i pohranjeni u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, kamo je Ivan za života dnevno dolazio na Misu, pričest i križni put.

Ivana Merza blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II. u Banjoj Luci 22. lipnja 2003. "Istaknuti laik u svjedočenju evanđelja“, tim ga je riječima opisao papa u zagrebačkoj katedrali 10. rujna 1994. godine. Postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim i svetim započeo je u Zagrebu još 1958. godine, a od 1986. nastavlja se u Rimu, opisuje Zagrebačka nadbiskupija.