Čobanković ne može intervenirati standard pšenice?

Žitozajednica, čije članice pokrivaju više od 80 posto mlinsko-pekarskog tržišta, jučer je poslala upit Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja smije li se resorno Ministarstvo poljoprivrede javnom intervencijom, koja nije ništa drugo nego narušavanje tržišta, upletati u tržišne odnose prodavatelja i kupaca.

Podsjetimo, da bi kupila socijalni mir sa seljacima, Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, dopunama je pravilnika o žitaricama drastično smanjilo standarde kakvoće, što znači da bi i pšenica, kakva se do sada prerađivala u stočno brašno, završila u ljudskoj prehrani, a seljaci bi i za nju dobili punu otkupnu cijenu.

Donošenjem Pravilnika o dopuni Pravilnika o žitaricama, ministar odredbe iz Uredbe o povećanju ili smanjenju cijena prema kvaliteti implementira u propis namijenjen slobodnom tržištu RH - tvrde u Žitozajednici, ističući kako odredbe u pogledu standarda kvalitete u slučaju javne intervencije stavljaju državu u povlašteni položaj budući su Pravilnikom propisani nepovoljniji uvjeti za trgovanje žitaricama na tržištu RH.

U zahtjevu za ocjenu AZTN-a, među ostalim se tvrdi kako je Pravilnik o dopuni Pravilnika o žitaricama u koliziji i s postojećim Pravilnikom o obilježavanju brašna evidencijskim markicama pri čemu najmanja količina proizvedenog brašna od 100 kg pšenice iznosi 72 kg brašna različitih tipova i namjena uključujući i krupicu. Smanjivanjem standarda kvalitete za pšenicu moralo se, tvrde, voditi računa i o posljedicama koje će donijeti i na primjenu postojeće zakonske regulative.

Primjerice, za postotak vlage u pšenici koja je sa 13% povećana na 13,5 - 14%, dopuštena se vlaga iznad standarda nipošto ne može obračunavati financijski. Pšenica s vlagom iznad standarda mora se sušiti. To znači da se količina osušene (kupljene) pšenice smanjuje, što će, osim posljedica po skladištara i ostale odgovorne osobe po Zakonu i Pravilniku o radu, utjecati i na plaćanje poreza na manjak prema poreznoj upravi.

Povećanje postotka dopuštene primjese od čak 12% sa dosadašnjih 2% znatno će pak pogoršati čistoću pšenice u idućim godinama, koja će biti podložnija zarazi, a u pitanje se dovodi i njezina konkurentnost u EU. Sve to, poručuju iz Žitozajednice, mlinare, koji su 2009. završili s gubitkom od 245 milijuna kuna, samo još dublje gura u propast, ali i Hrvatsku udaljava od EU.

U prilog tome, ističu u Žitozajednici, govori i mjera koju je Francuska kao najveći izvoznik pšenice u EU poduzela za ovu godinu. Francuska je u sezoni 2009./10. izvezla rekordnih 9,85 tona pšenice. Specijalizirano vijeće FranceAgrimera odlučilo je financirati kupovinu opreme za čišćenje pšenice s ciljem da se razina primjese s postojećih 2% svede na 0,5% budući da visoka razina primjese narušava reputaciju francuske pšenice. Takvom se mjerom postiže konkurentnost, ako se ne postižu rezultati izvoza na prošlogodišnjoj razini, kažu u Žitozajednici, dok Pravilnik o dopuni pravilnika o žitaricama ugrožava efikasnost i konkurentnost domaće proizvodnje pšenice, mlinsko-prerađivačku industriju stavlja u nepovoljan položaj i direktno utječe na povećanje gubitka u poslovanju.

Autor: jra

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor