Prema Eurostatovim podacima, Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama s najnižim cijenama poljoprivrednog zemljišta u EU. Prosječna za jedan hektar obradivog zemljišta u Hrvatskoj iznosila je 5.965 eura
U 2024. godini prosječna cijena jednog hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta u Europskoj uniji iznosila je procijenjenih 15.224 eura, što predstavlja rast od 6,1% u usporedbi s prethodnom godinom, kada je prosjek iznosio 14.343 eura, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.
Istodobno, porasle su i za najam. Prosječna godišnja cijena najma obradivog zemljišta i trajnih travnjaka u EU iznosila je 295 eura po hektaru, što je 6,4% više nego u 2023. godini, kada je prosjek bio 277 eura.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci, najviša je zabilježena na Malti, gdje hektar u prosjeku stoji čak 201.263 eura. Slijedi Nizozemska s prosjekom od 96.608 eura, dok je na trećem mjestu Portugal s prosječnom cijenom od 76.556 eura po hektaru.
S druge strane, najniže su u baltičkim i srednjoeuropskim državama. Najjeftinije obradivo zemljište nalazi se u Latviji, gdje hektar košta prosječno 4.825 eura, zatim u Litvi s 5.590 eura, te u Slovačkoj s prosječnom cijenom od 5.823 eura.
Prema Eurostatovim podacima, Hrvatska se i dalje nalazi među državama s najnižim cijenama poljoprivrednog zemljišta u Europskoj uniji. Prosječna za jedan hektar obradivog u Hrvatskoj iznosila je 5.965 eura.
U usporedbi s Hrvatskom, nešto skuplje zabilježeno je u Mađarskoj (6.041 euro), dok su cijene znatno više u nekim susjednim državama: u Sloveniji hektar stoji prosječno 28.348 eura, u Austriji 37.600 eura.
Eurostat je objavio i podatke o cijenama najma poljoprivrednog zemljišta. Najskuplji je zabilježen u Nizozemskoj, gdje zakup hektara u prosjeku iznosi 941 euro godišnje. Slijede Danska s prosjekom od 580 eura, te Grčka s 509 eura po hektaru.
Najniže cijene najma zabilježene su u Slovačkoj, gdje godišnji zakup iznosi tek 69 eura po hektaru, dok je Hrvatska druga najjeftinija s prosjekom od 76 eura, a slijedi Malta s 92 eura.
Tagovi
Autor
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Helmut Claas - vizionar koji je promijenio svijet poljoprivredne mehanizacije
Umjesto traktora - tenkovi? Deutz ulazi u posao vrijedan 1,6 milijardi eura
Kako klimatske krize mijenjaju Australiju - prirodu, poljoprivredu i život ljudi
Namjerno izazvao požar kod Imotskog? Uhićen 49-godišnjak
Mtratnik
prije 4 mjeseca
...iako nisam zagovornik državnog dirigizma u gospodarstvu, poljoprivredno zemljište, mora imati svaki oblik brige raspolaganja njime, radi prehrambene sigurnost svake nacije pa tako i Hrvatske. Žalosno je da o tako važnom nacionalnom resursu, svi su pozvani dijelit mudre savjete (poliika, mediji, "pismena" struka, "seljaci mudrijaši", pismeni ali nestručni eksperti i sl. ini brižnici) što i kako s njime. Uz napomenu da njihov narativ percepcije u javnom prostoru je gotovo "oskvrnuće zdravog razuma (uz ispriku na drastici)".....različitim sintagmama zahtjeva......kao što je "dajte mi zemlju (državnu-nekada moju) imam stoku", zemlja je skupa a zapuštena, ja hoću je obrađivati (da, ali uz suport i uvjete). Seljaci mudrijaši, već okrupljenog posjeda u atarima, bagatelno kupljenog ili.....od umrlih, starih i zaboravljenih (koriste pogibeljno, bivše, teško vrijeme i napustili poljoprivredu) i vlasnički su tako arondirali parcele, pa sada hoće (atraktivnije komplekse u ataru) te upiru i zagovaraju državnu (pomoć) intervenciju, putem komasacija (a već su vlasnički zaokružili sebi najbolje čestice-komasirali). Da ne duljim, poljoprivredno zemljište nije površina kvadratnog metra stana, ako ga nema na tržištu izgraditi će se, sa poljoprivredno zemljište je nešto drugo; neumnoživo je, neproizvodivo je, heterogene je kvalitete i imamo ga koliko nam ga je Bog dao. Stoga cijena hektara nije i ne smije biti vođena tom prometnom/tržišnom logikom jer je njezina prava cijena kapitalizirana vrijednost, kroz cijenu "vječite" rente. Tada bi se proizvodnjom hrane bavili oni kojima je to profesija, struka, životni poziv (najbolji), a ne spekulativni kapitali. Eh, tu Država mora preuzeti, odgovornost naspram nacionalne prehrambene sigurnosti, strateške skrbi i nacionalne odgovornosti za sigurnu i dostatnu prehrambenu sigurnost. Jer na globalnom planu među zemljama "petro dolara" počinje ili traje već "grabež za poljoprivrednim površinama" i jača, (znaju šta je temelj egzistencije-hrana!) te će sa sužavanjem pogodnih proizvodnih areala, zbog klimatskim promjenama, njezina važnost biti nemjerljiva. Zato mudro i "pamet u glavu"!!!
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Kod nas cijenu zemlje podižu oni koji nemaju veze sa poljoprivredom.Kupuju zemlju i onda iznajmljuju seljacima,koji nemaju novca za kupnju iste.Porazno i žalosno...
TinkiVinki
prije 5 mjeseci
Ta koja je ispisana ide po akcijskim cjenama 50%popusta!
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
O kojoj se cijeni radi ? NA UMRLIM ? U sustavu poticaja ili koja će biti ISPISANA iz ARKOD krajem 2027 ?
Ivan Kulak
prije 5 mjeseci
Dobro za prodavatelje. Kod nas na istoku Slavonije u prošloj godini se trgovalo za cca 20000€ hektar. Čini mi se da je krajem prošle i početkom ove godine pala i ponuda i potražnja. Uglavnom su kupovali privrednici kojima poljoprivreda nije djelatnost.