Cijene hrane porasle nakon sedam mjeseci pada - najviše zaslužne tri kategorije

Globalne cijene hrane oporavile su se u ožujku s najniže razine u tri godine, potaknute povećanjem za biljna ulja, meso i mliječne proizvode, pokazuje najnoviji indeks cijena hrane kojega je danas objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

U priopćenju stoji kako je indeks porastao u ožujku za 1,3 boda u odnosu na veljaču te je u prosjeku iznosio 118,3 boda. To znači da su na mjesečnoj razini cijene porasle za 1,1 posto.

Košarica osnovnih prehrambenih proizvoda poskupjela je tako na mjesečnoj razini prvi puta od rujna 2023. godine, pokazuju FAO-ovi podaci. U odnosu na prošlogodišnji ožujak jeftinija je za 7,7 posto. 

Što je najviše poskupjelo?

Najviše su na mjesečnoj razini poskupjela biljna ulja, za 8 posto, dosegnuvši najvišu razinu u godinu dana. Razlog je manja proizvodnja palminog te dobra potražnja u jugoistočnoj Aziji. Višu cijenu sojinog ulja uzrokovala je snažna potražnja u sektoru biogoriva, osobito u Brazilu i SAD-u.

Zamjetno su porasle i cijene mlijeka te mliječnih proizvoda, za 2,9 posto u odnosu na veljaču, što se najviše odrazilo na sir i maslac.

Meso je u ožujku poskupjelo za 1,7 posto, zbog veće potražnje za peradi, svinjetinom i govedinom.

Dvije kategorije zamjetno pojeftinile

S druge strane, naglo je pojeftinio šećer, za 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, uglavnom zbog poboljšanih procjena indijske proizvodnje u sezoni 2023./2024. i bolje žetve šećerne trske u Tajlandu.

U ožujku su pojeftinile i žitarice, za 2,6 posto u odnosu na veljaču, ponajviše zbog kontinuirane jake izvozne konkurencije između Europske unije, Rusije i SAD-a. Pored toga je i otkazana nabava iz Kine. Kukuruz je pak poskupio, djelomično zbog logističkih teškoća u Ukrajini.

U odnosu na prošlogodišnji ožujak žitarice su jeftinije za 20 posto, stoji u FAO priopćenju. 

Skroman rast proizvodnje pšenice

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica, FAO je ponovo podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023., na 2,841 milijardu tona. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu godinu porasla za 1,1 posto, čime su potvrdili procjenu iz ožujka.

Objavljena prva procjena žetve 2024. u EU - za dvije žitarice se predviđa značajan rast

Kada je riječ o potrošnji u sezoni 2023./2024., podigli su procjenu na 2,83 mlrd. t, što je povećanje za 1,3 posto u odnosu na prethodnu. 

Svjetske zalihe na kraju sezone 2024., iznosile bi 894 milijuna tona, izračunali su u FAO-u, dodavši da će biti više za 2,3 posto nego na početku.

Globalna trgovina bi u aktualnoj sezoni porasti za 1,7 posto, na 485 mil. t, uz veći obujam za one krupnog zrna, poput kukuruza.

FAO je istodobno blago smanjio procjenu globalne proizvodnje pšenice u ovoj godini, na 796 milijuna tona, što bi značilo da bi porasla za 1,0 posto u odnosu na 2023.