Cijena nafte na najnižoj razini od veljače, gorivo od sutra osjetno jeftinije

Litra eurosupera bit će jeftinija 70 lipa i od utorka će stajati 11,30 kuna. Eurodizel će biti 12,14 kuna što je 66 lipa jeftinije od sadašnje cijene. Pojeftinit će i litra plavog dizela s 9,16 kuna na 8,50 kuna.

Niže cijene goriva komentirao je i premijer Andrej Plenković u Sinju.

"Osjetno smanjenje. Praktički, jedan tank benzina zahvaljujući mjerama Vlade, da nema naših ranijih olakšica gdje smo limitirali marže i smanjili trošarine, on bi bio skuplji - jedan za 94 kune, a drugi za 117", rekao je.  

Na svjetskim tržištima prošloga tjedna cijene nafte oštro su pale, spustivši se na razine od veljače ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnom gospodarstvu dovela do pada potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je 8,7 posto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 posto, na 89,01 dolara.

Znatan pad cijena nafte nadovezao se na srpanjski pad, tijekom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Cijena na međunarodnim tržištima sada je na najnižoj razini od veljače ove godine.

Trgovce naftom prošlog tjedna brinula je snažna inflacija, usporavanje gospodarskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.

Zabrinutost se pojačala nakon što je britanska središnja banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 posto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi gospodarstvo moglo ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024. 

S druge strane, američko gospodarstvo već je zabilježilo dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No, investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u srpnju za 528 tisuća, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećem svjetskom gospodarstvu raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi ss agresivnim podizanjem kamatnih stopa.

Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 posto, a slično bi mogao učiniti i u rujnu, jer želi obuzdati inflaciju. Više kamatne stope negativno utječu na gospodarski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

S druge strane, ponuda nafte i dalje je tijesna. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je u tjedan dana do 5. kolovoza, po prvi put u zadnjih 10 tjedana i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su tvrtka za energetske usluge Baker Hughes Co.

Ozbiljnije shvaćanje recesije 

Nadalje, skupina naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom tjedna da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u rujnu, no to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982., pokazuju podaci OPEC-a. Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno "vrlo ograničenu dostupnost" rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj "ozbiljnih poremećaja opskrbe".

"Jasno je da sada svi prijetnju od recesije uzimaju puno ozbiljnije nego prije, no i dalje gledamo prilično tijesnu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promjene", naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi u Londonu. 

A tek ostaje za vidjeti kako će se kretati opskrbljenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom da bi sankcije Europske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. prosinca.

"Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje - hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Europu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište bit će jedna od najkonzekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine", smatra analitičar RBC-a Michael Tran.