Čeka nas pad prinosa svih usjeva jer je sve manje kukaca

Ljudske aktivnosti ubrzano transformiraju planet, a zbog toga se smanjuje globalna populacija kukaca za dva posto godišnje, piše Reuters. Oni se zajedno s usjevima, cvijećem i drugim životinjama bore preživjeti krčenje šuma, upotrebu pesticida, zagađenost umjetnim osvjetljenjem i klimatske promjene.

David Wagner, entomolog podsjeća da su insekti hrana za ptice i ribe te povezuju slatkovodni i kopneni ekosustav širom planeta.

Oni su dvije trećine životinja

U carstvu životinja pripadaju člankonošcima, a nalazimo ih svuda. Vrlo su raznoliki. Na njih otpadaju dvije trećine od više od 1,5 milijuna dokumentiranih životinjskih vrsta, dok kralježnjaci predstavljaju tek pet posto ili 73.000 vrsta, a prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode IUCN.

Podcijenjen je njihov značaj. Ključni su za hranidbu mnogobrojnih životinjskih vrsta, ali i ljudi koriste oko 2.000 vrsta u svom jelovniku.

Međutim, oni su puno više od hrane. Oprašuju više od 75 posto svjetskih usjeva, a Međuvladina znanstveno-politička platforma za bioraznolikost i usluge ekosustava IPBES navodi da se ta usluga procjenjuje na 577 milijardi dolara godišnje. Manje kukaca znači manje hrane. Ekolog Dave Goulson sa Sveučilišta u Sussexu upozorava da će doći do pada prinosa svih usjeva, strašnih posljedica za ekosustav i ljude ako brojnost nastavi padati.

Prema studiji iz veljače 2020. u časopisu Biological Conservation svijet je izgubio od pet do deset posto svih vrsta insekata u posljednjih 150 godina. Pad brojnosti se nastavlja, a dodatni je problem što ne znamo koliko ih ima. Planet svakog desetljeća gubi oko devet posto populacije kopnenih kukaca, a na godišnjoj razini brojnost opada za jedan do dva posto. Istovremeno, nestaju i ptice koje se njim hrane.

Opasan svijet

Istraživanja se najčešće provode u zaštićenim područjima, a degradirano poljoprivredno zemljište i gradovi imaju puno manje kukaca. Suočavaju se s gubitkom staništa, industrijskom poljoprivredom i promjenama klime. Preopterećenje dušikom iz kanalizacije i gnojiva pretvorilo je močvare u mrtve zone, umjetno svjetlo preplavljuje noćno nebo, a rast urbanih područja doveo je do širenja betonskih površina. Gubitak zemljišta je bio glavni faktor, ali i uvođenje neautohtonih biljaka.

Očekivanja su pesimistična. Neke vrste povećavaju brojnost i uglavnom se radi o štetnicima.

Najezdu smrdljivih martina potaknule klimatske promjene i globalna trgovina

Rastuće temperature izazivaju velike epidemije potkornjaka planinskog bora, koji su u dva desetljeća desetkovali oko 260.000 kvadratnih kilometara sjevernoameričkih šuma. Studija Nature Microbiology iz lipnja 2019. procjenjuje da će se s toplijim i vlažnijim vremenom dva komarca, koji šire bolesti, Aedes aegypti i Aedes albopictus proširiti u Aziju, Sjevernu Ameriku i Europu, dovodeći dodatnih 2,3 milijarde ljudi u opasnost od denga groznice do 2080. godine.