• Integrirana proizvodnja
  • 09.11.2011.

Budućnost poljoprivrede je u širenju integrirane proizvodnje

Hrana se može proizvodite uz veću brigu za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša

  • 2.379
  • 117
  • 0

Kako bi povećali konkurentnost svoje proizvodnje, hrvatski poljoprivrednici sve će više s konvencionalne poljoprivrede prelaziti na integriranu proizvodnju, koja je inače hit u zemljama Europske unije. Naime, u EU je već 80 posto poljoprivredne proizvodnje integrirano, 10 posto je ekološka poljoprivreda, a preostalih 10 posto konvencionalna.

U Hrvatskoj, kako navodi Željka Gudelj Velaga, predstojnica Javne poljoprivredne savjetodavne službe (JPSS) Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), najviše je konvencionalne proizvodnje u kojoj se mineralna gnojiva koriste bez obvezne prethodne analize tla i sva sredstva za zaštitu bilja imaju dozvolu na tržištu. Pod integriranom proizvodnjom gotovo je 70.000 hektara. Gudelj Velaga preporučuje poljoprivrednicima da se uključe u sustav integrirane proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i to ne radi potpora, koje su nešto više nego za konvencionalnu proizvodnju, već zbog podizanja konkurentnosti te povoljnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.
- Često se postavlja pitanje koja je razlika između ekološke i integrirane proizvodnje. Ekološka je poseban sustav poljoprivredne proizvodnje striktno reguliran zakonima i pravilnicima, dok integrirana ima uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera, pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama - kaže Gudelj Velaga, te kao primjer navodi da je u integriranoj proizvodnji uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod razine gospodarske štete. Dakle, dodaje, ne tretira se bilo koja pojava bolesti i štetnika, nego samo ona koja će prouzročiti ekonomske štete.
- Primjerice ako izvještajno-prognozna služba utvrdi da napad bolesti neće nanijeti ekonomske štete, ne tretira se. Već smanjenjem jednog tretiranaja imamo povoljan utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i uštede pri proizvodnji. Valja istaknuti da je za integriranu proizvodnju potreban visok stupanj stručnih znanja te nužna suradnja s izvještajno-prognoznom službom koju provodi Javna poljoprivredna savjetodavna služba HPK.

Gudelj Velaga navodi da je upravo u tijeku seminar za savjetnike na kojem se dodatno obučavaju za edukaciju poljoprivrednika o integriranoj proizvodnji, kao i za kontrolu integrirane proizvodnje.
- Ako netko želi proizvoditi u sustavu integrirane poljoprivredne proizvodnje mora obvezno analizirati tlo, pratiti njegovu plodnost, birati sorte koje odgovaraju podneblju, čuvati i poticati biološku raznolikost, sve mjere obrade tla moraju biti usmjerene na zaštitu i poboljšanje plodnosti tla - kaže Gudelj Velaga, te dodaje da je za potrošače važno da znaju da je u integriranoj proizvodnji zabranjena upotreba genetski modificiranih organizama i svih proizvoda koji sadrže njihove sastavne dijelove ili su proizvedeni od tih organizama.

Integrirana proizvodnja je skuplja od obične, navodi Mato Brlošić predsjednik seljačke udruge Brazda. Naime Brlošić, inače jedan od vrlo osviještenih poljoprivrednika, ni trenutka nije dvojio te je među prvima započeo tu proizvodnju.
- Za integriranu proizvodnju odlučio sam se između ostalog i zato što ćemo ulaskom u EU ionako za godinu-dvije i za običnu, odnosno konvencionalnu proizvodnju, morati ispuniti niz uvjeta u cilju zaštite i očuvanja okoliša, kao što je strogo poštovanje plodoreda, primjena samo dozvoljenih pesticida, vođenje evidencije proizvodnje i slično - kaže Brlošić.

Koristiti usluge savjetodavne službe

Da bi poljoprivrednik počeo proizvoditi u sustavu integrirane proizvodnje, treba se prijaviti Ministarstvu poljoprivrede i upisati u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji. Za sve detalje i stručnu pomoć poljoprivrednici se, kaže Gudelj Velaga, mogu obratiti u najbliži ured Javne poljoprivredne savjetodavne službe. Proizvodi iz integrirane proizvodnje označavaju se oznakom "integrirani proizvod" ako ispunjavaju sve propisane uvjete, a na potrošačima je da izaberu žele li neki poljoprivredni proizvod koji je proizveden na konvencionalni ili integrirani način.

Poticaji i do 1.000 Kuna po hektaru viši

Za integriranu proizvodnju dobivaju se i veći poticaji. Osim osnovnih izravnih plaćanja po hektaru, za integriranu proizvodnju povrća dobiva se do 1.000 kn/ha, a za oranice i višegodišnje nasade do 800 kn/ha.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Integrirana proizvodnja Konkurentnost Poticaji

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi