Pretraga tekstova
Brexit vodi lošijoj prehrani, skuplja hrana ugoržava zdravlje, a sve može rezultirati porastom mortaliteta od 0,9 posto, upozorava studija Sveučilišta Oxford.
Izlazak Velike Britanije iz Europske unije ili, popularnije, Brexit, utjecat će na kvalitetu prehrane, sadržaj tanjura, njegovu cijenu, a u konačnici i na zdravlje, tvrdi Marco Springmann sa Sveučilišta Oxford. Prehrambeni rizici nisu zanemarivi i mogu rezultirati s 5.600 statistički neplaniranih, preranih smrti (to je statističarima svaka ispod 70-e godine) - ili porast mortaliteta od 0,9 posto. Jer, slaba prehrana je druga na popisu uzročnika preranih smrti, nakon duhana.
S Brexitom neizostavno će poskupjeti hrana. Procjena je da će poskupljenje pogoditi skoro sve namirnice. Najviše će se to osjetiti na povrću, voću i orašastim plodovima - bitnima za dobro zdravlje, upozorava studija koja ističe da će poskupljenje značiti, u scenariju “tvrdog“ razlaza, porciju voća tjedno manje po svakom stanovniku Otoka. Odnosno, usklade li stavove do “mekanog“ Brexita, pola porcije. Da, i ovako se računaju posljedice rastave braka Velike Britanije i EU.
Prehrambeni rizici su najsnažniji kod raka, bolesti krvožilnog sustava i moždanog udara, a koje su vezane uz ograničenu prehranu voćem i povrćem. Velika Britanija naglašeno je ovisna o uvozu hrane. Koristeći uobičajene vladine parametre, studija je izračunala i koliko će pogoršano zdravlje koštati nacionalni sustav zdravstvene zaštite. Tvrdi, Brexit će opteretiti fondove sa 700 milijuna eura godišne, a njegova blaža varijanta upola manje. Ili, 0,3 do 0,6 BDP-a.
“Morat ćemo odustati od ambicije politike jeftine hrane“, upozorili su predstavnici poljoprivrednika. “Žele li građani nastaviti uživati postojeće visoke standarde kvaltete, naravno europske, morat će platiti daleko više za to. Jer, politika jeftine hrane značit će propast za naše poljoprivrednike i istovremeno donijeti proizvode niže kvalitete“.
Detalji Brexita još nisu ni jasni ni poznati. Uglavnom se barata scenarijima “tvrdog“ razlaza čime se Ujedinjena kraljevina vraća na tarife Svjetske trgovinske organizacije ( WTO ) koje su više od postojećih te “mekog“ Brexita s novim trgovinskim sporazumom s EU.
Autorica
Više [+]
Više od četvrt stoljeća dopisnica iz Bruxellesa s preko 25 tisuća članaka za sve glavne hrvatske medije. Dugogodišnja suradnica Glasa Amerike. Dobitnica nagrade EK za novinarstvo Schuman. Pratila procese proširenja EU i pristupnih pregovora. Prati širok spektar praktičnih tema kojima se EU bavi i koje zajednici daju smisao i svrhu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.