Brana na Neretvi spriječit će zaslanjivanje tla!

U Neretvanskoj dolini, za voćare i povrćare, dakako i ine poljoprivrednike, najveći problem predstavlja zaslanjivanje rijeke Neretve i obradivih površina zemljišta koje su prije više od pola stoljeća melioracijskim zahvatima otete močvari.

Mnogima od njih je poznato da su stručnjaci istražili i dokazali kako morska slana voda prodire u Neretvu kroz njezino korito te kroz duboke podzemne slojeve. Neretljanima je također poznato kako morska voda, u klinastom obliku, s ušća i koritom Neretve sve više prodire uzvodno rijeke. Komentiraju kako je temeljni razlog znatnog smanjenja dotoka tekuće slatke vode podzemnim kanalima na područje donje Neretve s gornjih horizonta te rijeke - gradnja nove akumulacije i brane.

Smanjen dotok slatke vode u Neretvu

Razlog smanjenog dotoka tekuće vode u Neretvu - izgradnja akumulacije i brane!

Doima se kako je na vidiku rješenje dugogodišnjeg problema u dolini Neretve koji se očituje u zaslanjivanju te rijeke i zemljišta koje kao takvo, nije pogodno za poljoprivredu. Poljoprivrednici u tom pogledu pozdravljaju pokretanje prvog pilot projekta u sklopu Nacionalnog programa o izgradnji brane na Neretvi, području između Opuzena i Komina.

Cilj je zaustaviti prodor slane morske vode u korito te rijeke, odnosno stvaranje boćate vode; te osigurati dostatne količine slatke tekuće ispravne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura na svojim plantažama.

Zaslanjivanje zemljišta oko Neretve

Kažu kako bi cijeli sustav za navodnjavanje stajao između 300 i 350 milijuna kuna - dok bi se objekt gradio u fazama, onako kako budu pristizala sredstva. Rok izgradnje bi trajao najmanje tri godine. Svjesni su i činjenice kako je Neretvanska dolina u proizvodnji povrća i voća, posebice mandarina, za tržište drugi poljoprivredni kraj u Hrvatskoj, ali im je isto tako jasno kako bi im se ukupni prinosi proizvodnje mogli prepoloviti ako se što prije ne riješi problem zaslanjivanja njihova zemljišta koje obrađuju. Kažu kako stabla svojih mandarina zalijevaju boćatom vodom, kako su to činili tijekom ovogodišnjih sušnih, beskišnih mjeseci.

Prinosi bi se mogli prepoloviti?

"Svakog jutra na plantaže krenemo oko 6,00 sati kada vrućine nisu velike, dok je hladnija voda i kada cijevi nisu toliko zagrijane. Zalijevamo nasade mandarina i povrća do 9 do 10 sati. Čim zagrije, napustimo plantaže, idemo doma, a nakon odmora u poslijepodnevnim satima opet nastavimo sa zalijevanjem mandarina.

Zalijevanje dvaput dnevno - kap na kap

Ovdje je zaslanjenost vode nekako na granici. Naime, voda iz Neretve i nije toliko slana da se ne bi mogle zalijevati plantaže mandarina", kažu Ivan Curić i Norbert Sršen, dodajući kako će voda dati snagu voćkama kako bi se razvijali plodovi i tijekom iznimno vrućih ovogodišnjih srpanjskih i kolovoških dana gdje kiša nije pala gotovo 50 dana, i gdje su temperature zabilježene i do 39 stupnjeva Celzijevih. Zato neretvanski voćari, kažu, svoje plantaže navodnjavaju dvaput dnevno kap na kap.

Voćari u dolini Neretve navodnjavaju boćatom vodom

Voćar Dubravko Sršen iz Blaca tvrdi: "Ujutro napunim rezervoar od pet litara goriva i to se potroši za oko pet sati rada motora kako bi izbacio dostatne količine vode u podnožje stabla mandarina. Tako ih zalijevam pet sati u istom danu, ukupno 10 sati dnevno. Inače, plantažu intenzivno zalijevam zaredom 3 do 4 dana, zatim slijedi stanka 10-ak dana, jer i stručnjaci savjetuju kako nije dobro nalijevati puno vode u podnožje stabla voćke, tim više što ove godine nemamo neki ekstra urod na stablima mandarina.

Suvremene crpke kod Metkovića

Čujemo kako se na navodnjavanje povrtnjaka i plantaža voćnjaka, uglavnom mandarina na potezu od Metkovića do ušća Neretve dnevno potroši oko 50.000 metara prostornih vode. To sve i ne bi bilo moguće bez suvremenih crpki kod Metkovića, koje vodu iz Neretve ubacuju u kanal za navodnjavanje, a koja protječe do Male Neretve u Opuzenu. Potom voda prirodnim padom utječe u kanale na cijeloj površini do ušća Neretve, no ta je voda sada ispod granice kvalitete".

Veliki problemi za nekoliko godina

"Naime, ta voda i sada ima dosta visoku zaslanjenost, posebice od ušća Neretve do Opuzena. Vjerojatno to na povrtlarske kulture i ne utječe toliko negativno koliko na mandarine i ine agrume. Za 10-ak godina ćemo imati i težih problema uslijed većeg zaslanjivanja vode kojom se zalijevaju plantaže mandarina u dolini Neretve", upozorava predsjednik Udruge voćara Mandarina Alenko Šešelj, analizirajući:

"Poznato je kako ta morska voda koja je u Neretvanskoj dolini kreirala niz problema u navodnjavanju povrtnjaka i voćnjaka, posebice plantaža mandarina. No, jedan od bitnih problema je i taj što su podzemne vode, kao i dio površinskih voda, vjerojatno zabranjene, a koje poljoprivredni proizvođači našeg područja koriste za navodnjavanje plantaža, tako kreirajući zaslanjivanje i obradivih površina zemljišta. Pri tom se zaboravljaju činjenica kako tako smanjuju urod svojih poljoprivrednih kultura."

Izgradnja nove brane

Dubravko Sršen naglašava kako su u navodnjavanju zemljišta, voćnjaka i povrtnjaka u dolini Neretve potrebne određene količine ispravne, kvalitetne vode, posebice u sušnim godišnjim razdobljima. "Mi u Neretvanskoj dolini moramo dovesti zdravu vodu i tu imati poljoprivrednu zonu kvalitetnih proizvoda voća i povrća, dakako i inog poljoprivrednih kultura. Hoće li najavljeni sustav za navodnjavanje biti u skladu sa zahtjevima tržišta i udruga poljoprivrednika u dolini Neretve te hoće li biti skuplja pita od tepsije, sada ne možemo točno znati. To nikako ne bi bilo dobro za poljoprivrednike i tvrtke", upozorava Sršen.

Povišenje razine Neretve

Stručnjaci su naizgled zadovoljni novim projektom zato što su konačno uspjeli naći rješenje kako bi budući objekt, novu branu na prostoru između Opuzena i Komina izgradili tako da uzvodno uspori i podigne razinu vode u Neretvi nekih 50 do 60 centimetara te da razina te rijeke bude više nego ona dionica nizvodno do ušća. Ta bi se razlika mogla iskoristiti na svim nizvodnim lokacijama Neretve, gdje bi se mogla zahvatiti i nekim kanalom te prebaciti vodu u područje, dubinu rijeke.

Naime, stručnjaci ističu i poručuju kako bi se kvalitetna voda crpila iz dubine, iz velike vodospreme, te bi se odatle prirodnim padom podzemnim cijevima dovela do svake obradive parcele zemljišta u dolini Neretve. Tvrde kako je u tijeku izrada projekata za navodnjavanje voćnjaka i povrtnjaka.

"Projekti se rade prema ugovoru s projektantima. Upravo se završava glavni projekt. Slijedi izrada izvedbenih projekata i ostale dokumentacije, kao i priprema natječaja. Moramo osigurati i odgovarajuća sredstva, najvjerojatnije iz fonda Europske unije", naglašava Joško Erceg.

Izgradnja nove brane na Neretvi stajat će od 300 do 350 milijuna kuna?

Doznali smo kako su neretvanski poljoprivrednici i udruge s Dubrovačko-neretvanskom županijom, kao nositeljem projekta, potpisali odgovarajući ugovor, ali smo i čuli kako mnogi od njih već sada strahuju od eventualne visoke cijene vode za navodnjavanje.