Pretraga tekstova
Dokumentarni film "Farming the Revolution" kojeg su režirali Nishtha Jain i Akash Basumatari prati dugotrajan prosvjed poljoprivrednika iz Punjaba, koji su tijekom COVID-19 lockdowna, masovno izašli na ulice i okupirali prilaze glavnom gradu New Delhiju.
Prije nekoliko dana objavili smo tekst kako se u Vijetnamu za gradnju luksuznog golf kompleksa s potpisom Donalda Trumpa prisilno iseljavaju lokalni seljaci, kojima se nudi mizerno niska naknada od 12 do 20 dolara po četvornom metru i određena količina riže, što mnogima nije dostatno za život.
Ako ste slučajno bili bolesni i propustili taj sat povijesti, podsjećam da su Vijetnam i Sjedinjene Države ratovale 16 godina. Bio je to dugotrajan i krvav sukob, s velikim ljudskim žrtvama, koji je snažno utjecao na globalnu politiku i kulturu tijekom druge polovice 20. stoljeća.
Dokumentarni film "Farming the Revolution" iz 2024. godine režirali su Nishtha Jain i Akash Basumatari. Snimljen na hindskom i punjabi jeziku, film prati dugotrajan prosvjed poljoprivrednika iz Punjaba, sjeverne savezne države Indije, koji su tijekom 2020. i 2021. godine, usred surovog COVID-19 lockdowna, masovno izašli na ulice i okupirali prilaze glavnom gradu New Delhiju.
Njihov primarni zahtjev bio je povlačenje novih poljoprivrednih zakona koje su smatrali nepravdama i koje su favorizirale velike korporacije na štetu malih proizvođača.
Više od pola milijuna poljoprivrednika, ljudi iz različitih slojeva i religija, pokazalo je iznimnu otpornost i povezanost, živeći mjesecima u velikim improviziranim kampovima na granicama Delhija.
Film pruža duboki uvid u njihov svakodnevni život, boreći se s ekstremnim vremenskim uvjetima, nesigurnošću i represijom te istovremeno gradeći snažan osjećaj zajedništva i solidarnosti.
Poseban je naglasak u filmu stavljen na važnu ulogu žena unutar prosvjeda koje su bile ravnopravne političke partnerice i ključni dio pokreta. Ova društvena dimenzija dodatno obogaćuje sliku pokreta koji nije samo ekonomska i politička borba, već i kulturni izraz otpornosti.
Redatelji nam donosi iz prve ruke svjedočanstva poljoprivrednika koji kroz film sazrijevaju i mijenjaju se pod pritiskom događaja. Kroz njihove priče, film ne samo da dokumentira događaje, već i ulazi u dubinu emocionalnih uspona i padova borbe za pravdu.
Kritičari ga hvale kao djelo koje uspješno spaja poučnost i priču, a pritom ostaje precizno i vizualno privlačno.
"Diskretno poučan, suptilno pristran, ali dovoljno suhoparan da djeluje donekle novinarski, a u isto vrijeme začinjen upravo pravom dozom vizualne estetike koja ga čini ugodnim za gledanje", kaže kritičar Guardiana.
Film je izvanredno audio-vizualno istraživanje protesta kao kulturnog pokreta te vješto prikazuje emotivne uspone i padove koji prate pokušaje ostvarivanja trajnih društvenih promjena.
"Farming the Revolution" također kritički propituje stanje medija u Indiji, gdje su mainstream mediji često prosvjednike prikazivali kao radikale i teroriste, time narušavajući legitimitet pokreta. Film pronalazi snagu u prikazu zajedničkog djelovanja poljoprivrednika i njihove neumorne otpornosti unatoč pritiscima države i njezinoj nesklonosti prema neslaganju.
Kroz svjedočanstva koje donosi, jasno se ogleda univerzalna poruka o važnosti kolektivne borbe i solidarnosti u zaštiti prava malih proizvođača i promicanju održive proizvodnje hrane, što čini ovaj dokumentarac relevantnim ne samo za Indiju, već i za širi globalni kontekst.
"Farming the Revolution" nije samo kronika jednog znamenitog društvenog pokreta, već i podsjetnik na moć i otpornost ljudi koji su spremni ustrajati u borbi za pravdu i bolje sutra.
Možda se pitate zašto gledati film o poljoprivrednim problemima s druge strane svijeta? Zato što nas opominje i stavlja u fokus borbu malog čovjeka protiv moćnih korporacija koje vladaju svijetom. Zato što se sutra slični problemi mogu dogoditi i nama u Hrvatskoj. Ne vjerujete?
Pogledajte što se dogodilo turizmu. Velebni moderni hotelski kompleksi stranih investitora niču neposredno uz more s luksuznim sadržajima i beskrajnim bazenima na 15. katu.
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 5 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 5 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.
Marta Radić
prije 10 mjeseci
A kaže se , bez revolucije nema evolucije...bez promjena nema ni razvoja.
slobodan rajić
prije 10 mjeseci
Zbog sakrivanja informacija i netransparentnosti na svim nivoima, od lokalnih nesretnika do ministarstva , dolazimo do situacije u kojoj se stalno i tajno dogovaraju podobni biznismeni i podobni političari. Samo pogledajte dogovore i pritiske oko novog Zakona o državnom zemljištu, priča je bila da će novi zakon biti ove jeseni, prije par dana piše do nove godine, ako se i napiše provođenje na terenu neće biti prije slijedeće jeseni............. a Grupe rade zemlju, po njima ne mora natječaj nikada biti.
mali poljoprivrednik
prije 10 mjeseci
Mi se već nosimo sa sličnim problemima,a trenutno smo u onoj fazi kada stave žabu u lonac i postepeno je kuhaju.Korporacije i politika rade u sprezi,a zajednički motiv im je pohlepa za novcem.Ulazni inputi konstantno poskupljuju,energenti poskupljuju,a nova pravila i ograničenja su svakodnevna pojava.Imati prosjek 8000 litara po kravi,ili 7t pšenice i ništa ne zaraditi nije logično.Nešta ne štima,jer znamo da neke velike zemlje ostvaruju velike poljoprivredne izvoze sa mnogo nižim prosjecima.Kako su oni profitabilni?Imaju niže ulazne inpute,pa zašto i mi nemamo,gdje je tu slobodno tržište?Cijene naših proizvoda su mizerija i glavni alibi je da tržište sve regulira,što je notorna laž.Opg ima sve obaveze kao i obrt,ali prava nisu niti blizu.Kada su opg-ovi dobili mogućnost naknade za novozaposlene?Korporacije se predstavljaju kao nositelji proizvodnje i inovacija.Neka netko izračuna prosjek poticaja po hektaru koje ostvare veliki igraĉi?Ostvare,jer je sustav napravljen njima u korist i zato što novcima iz EU fondova pokrivaju sav svoj razvoj i ulaganja.Hoćemo li ikada saznati koliko su novaca po jednom hektaru dobili veliki,a koliko opg-ovi?Mediji također igraju svoju ulogu i okreću medalju na njihovu stranu,pa se pljuje po opg-ovima kao propalom stvari i predstavljaju korporacije kao nešto nužno i neminovno.Samo ukoliko ostanu samo veliki to postaje i veliki rizik,jer velike korporacije žive od prezimanja manjih,što neminovno dovodi,prije ili kasnije,da će sve preći u ruke stranaca koji su financijski moćniji.Hoćemo li onda biti neovisna država,kako se kaže svoj na svome?Što će nam ostati?Prazna Slavonija,puna Nepalaca u velikim sustavima.