Pretraga tekstova
Katolička crkva ističe da su njegove riječi iz propovijedi poticaj svakom kršćaninu, a itekako su aktualne i danas: Riječ je živa kad život govori. Neka zato prestanu riječi, a neka djela govore. Prepuni smo riječima, a prazni djelima.
Jedan od najomiljenijih i najčašćenijih katoličkih svetaca upravo je sv. Antun Padovanski čiji se blagdan slavi danas, 13. lipnja.
Prema izvorima, rođen je 1195. godine u Lisabonu, u Portugalu, u plemićkoj obitelji, a na krštenju dobiva ime Fernandez Martin de Bulhorn.
Već s 15 godina ušao je u samostan augustinaca u Lisabonu, a nakon što je bio duboko potresen mučeništvom petorice franjevaca u Maroku pridružio se franjevačkom redu. Bio je, kažu, poznat po izvanrednim propovijedima, dubokoj teološkoj mudrosti i jednostavnom, ali snažnom životu vjere.
Putovao je i propovijedao u Italiji i Francuskoj, boreći se protiv hereza i vraćajući mnoge vjeri. Zapisano je da je, kad su ga u Riminiju stanovnici odbili slušati, pošao propovijedati ribama koje su u velikom broju provirile iz vode. U jednom drugom gradu, pišu, postavio je izazov krivovjercima. Doveo je izgladnjelu mazgu koja se poklonila pred posvećenom hostijom, zanemarivši hranu koju su joj ponudili.
Preminuo je sa samo 36 godina, 13. lipnja 1231. u Arcelli kod Padove. Crkveni izvori navode da su mu posljednje riječi bile: "Vidim svojega Gospodina", a prema predaji, u tom su trenutku padovanska djeca bez da im je to netko rekao, istrčala iz svojih kuća i zavikala: "Umro je svetac, umro je sveti Antun."
Samo godinu dana nakon njegove smrti, papa Grgur IX. proglasio ga je svetim.
Poznat je kao svetac koji "pomaže pronaći izgubljene stvari", ali i zaštitnik, posebno siromaha i onih u nevolji. Često se stoga prikuplja "kruh svetog Antuna" kao milostinja za potrebite.
Zazivaju ga za zaštitu djece, pomoć kod neplodnosti i porođaja, ali i za pomoć u ljubavi i braku. Smatra se zaštitnikom putnika, ribara i mornara odnosno onih koji su na putu, posebno na moru. Općenito, sveti Antun Padovanski je "svetac cijeloga svijeta" i mnogi ga mole za pomoć u bilo kojoj životnoj teškoći.
Njegov blagdan posebno se svečano slavi u Padovi i u franjevačkim zajednicama, a iznimno je poštovan i u hrvatskom narodu. Mnoge crkve i samostani nose njegovo ime.
Katolička crkva ističe i da su njegove riječi iz propovijedi poticaj svakom kršćaninu, a itekako aktualne i danas: "Riječ je živa kad život govori. Neka zato prestanu riječi, a neka djela govore. Prepuni smo riječima, a prazni djelima."
Inače, "Kruh svetog Antuna" ili "Kruh svetog Ante" je naziv za humanitarnu i karitativnu akciju, odnosno praksu prikupljanja milodara i pomoći za siromašne i potrebite, inspiriranu upravo njegovom ljubavlju i skrbi prema najugroženijima.
Kao porijeklo akcije spominje se čudo s djetetom koje se dogodilo nakon smrti sv. Antuna. Legenda kaže: neko se dijete po imenu Tomasino utopilo igrajući se. Očajna majka zavapila je svetom Antunu, obećavši da će siromasima darovati onoliko brašna (ili kruha) koliko je težak njen sin, ako se vrati u život. Čudo se dogodilo, dijete je oživjelo, a majka je ispunila svoje obećanje. Ova praksa, poznata kao "pondus pueri" (težina djeteta), postala je temelj za davanje milostinje u čast svetog Antuna.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Danas je u dijelu Sl. Broda ( Podvinje ) kirvaj - god , biznis za Katoličku crkvu , dio ugostitelja i ostalih ! A ja > slavim > sin u Njemačkoj , kćer u Istri , a nekada mi je kroz kuću prolazilo i preko 40 gostiju !
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Naẓ̌alost,danas je zlo na svakom koraku.Mržnja i pohlepa se stalno promoviraju,a dobra djela nisu nikom zanimljiva u medijima.Ipak moramo ustrajati i govoriti dobre riječi i činiti dobra djela,a najbolje je to uraditi svojim primjerom.Č̣ovjek ne nosi na onaj svijet ništa od bogatstva,samo svoja djela.