Bit ćemo za promjenu učinkovita administracija

U razgovoru sa zamjenikom ministra poljoprivrede Tugomirom Majdakom saznali smo na čemu se u ministarstvu užurbano radi kako bi se riješili problemi koji već godinama predstavljaju prepreku za razvoj hrvatske poljoprivrede.

Agencije bi trebale biti prisutnije na terenu

Što je trenutno na listi prioriteta u Ministarstvu poljoprivrede?

Kroz novu reorganizaciju nastojimo poboljšati učinkovitost državne administracije, ali i potpornih institucija u poljoprivredi - počevši od Agencije za plaćanja, Agencije za poljoprivredno zemljište, Poljoprivredne savjetodavne službe i drugih institucija gdje nam je primarni cilj povećanje učinkovitosti, ali i da službe budu prisutnije i na raspolaganju poljoprivrednicima.

U novom programu Vlade i Ministarstva poljoprivrede, stočarstvo je jedan od strateških ciljeva pa je u tijeku i reorganizacija Hrvatske poljoprivredne agencije - HPA s ciljem razvoja stočarske proizvodnje. Poljoprivredna savjetodavna služba u budućnosti mora postaviti kao važan prioritet realizaciju EU projekata i programa i tu treba pojačati djelatnost u definiranju poslovnih planova za Mjeru 4 i Mjeru 6.

Razdoblje obrade prijava treba drastično smanjiti

Projektna dokumentacija prilikom ruralnih natječaja treba biti što jednostavnija, a sredstva što prije doći u ruralni prostor cilj kako bi krenule dugo očekivane investicije. Razdoblje obrade prijava nastojimo svesti na kraći rok nego što je to do sada bio slučaj jer je najveći razlog "otezanja" u većini slučajeva bila složena i nepotrebna birokracija, odnosno da nismo na pravi način koristili iskustva iz pretpristupnog razdoblja kako bi poboljšali procedure provedbe natječaja.

U pripremi natječaji za Mjeru 4 i Mjeru 6 - definiraju se iznosi

Nedavno je objavljen plan natječaja za 2016. U kojem segmentu očekujete najveći interes? Očekujete li probleme kao po pitanju Mjere 4 i kako ih namjeravate izbjeći? Što se može očekivati po pitanju raspisivanja natječaja u perspektivi?

Najveći interes očekujemo za Mjere 4 i 6, investicijske mjere za koje se pokazalo već u provedbi IPARD programa, te u prvim natječajima za Program ruralnog razvoja kako imamo velik broj potencijalnih korisnika, ali i jako dobre projekte. U tijeku su izmjene postojećih pravilnika i kriterija unutar njih kako bi se što kvalitetnije realizirali ciljevi Programa. Planiramo ubuduće realizirati sektorske natječaje u kojima će se realnije rangirati projekti.

Cilj je ostvariti veći broj natječaja kako bi zadovoljili potrebe na terenu. Također, ide se u smjeru definiranja iznosa potpore koji neće imati za cilj alociranje velikih sredstava potpore na manji broj korisnika. Osim mjera kojima potičemo male i mlade poljoprivrednike, želimo poticati i uvođenje novih mladih poljoprivrednika u proizvodnju putem mjera ruralnog razvoja. Problematika financiranja koja je prisutna u ruralnim područjima mora se u dogledno vrijeme rješavati kroz definiranje agrarne banke - kako bi poslovanje u ruralnim područjima bilo sigurnije te realizacija EU projekata izglednija.

Otpetljava se sudbina 1.107 korisnika mjera!

1.107 korisnika u okviru natječaja koji su pod upitnikom još uvijek ne zna svoju sudbinu. Odluke još nisu donesene, čeka se izvid nadležnih institucija po pitanju pojedinih projekata.

Preliminarna EU revizija ukazala je na potencijalne nepravilnosti i sugerirali su u kojem smjeru treba ići i na koji način definirati kontrolu takvih projekata ubuduće. Ukazali su na činjenicu kako oni projekti koji nisu u skladu s EU kriterijima, a tu prije svega podrazumijevaju projekte "koji su umjetno kreirali uvjete" nisu prihvatljivi za EU financiranje.

Ministarstvo će u pogledu natječaja za koji nisu izdane odluke donijeti odluku koja neće zaustaviti investicijski potencijal te koja je u interesu poljoprivrednika. Bivši ministar, zajedno sa svojom ekipom u ministarstvu i agenciji, zaboravio je na EU kriterije i počeo je stvarati svoje. Donio je tada i Odluku o povećanju ukupnih sredstava za navedeni natječaj na iznos preko 50% sredstava za svih sedam godina programskog razdoblja, suprotno mišljenju Europske komisije, što izravno oštećuje buduće korisnike te ovu Odluku ne podržavamo.

Ministarstvo poljoprivrede želi zaštititi državni proračun, ali i institucije. Akreditacija i procedure Agencije za plaćanje ne smiju se dovesti u pitanje. U svakom trenutku smo predmet kontrole i moramo se držati pravila, kao i svi ostali, radi se o novcu EU poreznih obveznika.

Koji je najveći grijeh bivšeg ministra poljoprivrede?

Možete li prokomentirati zatečeno stanje u ministarstvu poljoprivrede dolaskom na poziciju zamjenika ministra? Je li bilo kostura iz ormara?

Istina, ono što potencijalno prijeti ruralnom razvoju je svakako velik kostur koji je ispao iz ormara, ali tu ima još neriješenih problema bivšeg ministra i njegove ekipe. Uz spomenute probleme vezano za provedbu ruralnog razvoja u proteklom razdoblju, poljoprivredno zemljište, naš nacionalni prirodni resurs, ističem kao velik propust, jer je kreiran takav pravni okvir koji je rezultirao brojnim spornim situacijama na terenu te u konačnici imamo situaciju kako ćemo ovo raspetljavati jako dugo, umjesto da se ovaj resurs kvalitetno koristi.

Problematika šećera i "diskrecijska prava" bivšeg ministra vezano za odluke o dodjeli kvota također stvaraju velike probleme ministarstvu. Svi ovi navedeni (i ostali) problemi koji su naslijeđeni te u kojima nije bilo volje za kvalitetnim rješenjima potencijalno prijete državnom proračunu.

Uskoro investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta gorući je problem hrvatske poljoprivrede, kao i navodnjavanje. Sustavno navodnjavanje kroz Program ruralnog razvoja nam je na raspolaganju i možemo najaviti otvaranje natječaja za podmjeru 4.3 gdje će županije kandidirati svoje projekte za velike sustave navodnjavanja, što je moglo i moralo biti realizirano još prošle godine.

Naime, uredba koja definira mogućnosti realizacije prava služnosti županijama kao potencijalnim korisnicima nije tada donesena, iako su bili propisani zakonski rokovi što je opet jedan od primjera kada nemar koči razvoj, a EU sredstva od oko 100 mil. EUR čekaju na realizaciju.

Mijenjat će se i Zakon o zemljištu

Trenutno je u izmjeni i Uredba o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja zemljišta u vlasništvu RH. Osnovni cilj je ove Vlade omogućiti poljoprivrednicima da dođu do zemljišta kako bi postali konkurentni i kvalitetnije poslovali. Dobar dio natječaja je pripremljen, a dio ugovora za najmoprimce u dijelu zakupa zemljišta izlazi u narednom razdoblju. Okvir se mora žurno definirati, a novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu je nužnost.

Po prvi puta i Zakon o OPG-u?

Često čujemo izjave da su obiteljska gospodarstva temelj razvoja poljoprivrede u RH. Kako osigurati razvoj poljoprivrede koja će omogućiti i njihov razvoj? Kako u tom procesu vidite ulogu malih poljoprivrednika, a kako mladih poljoprivrednika?

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dosada nikada nije bio predmet razmatranja, no sada se planira i njegovo donošenje, kao i izmjene Zakona o poljoprivredi. Definirat će se pravni i organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva kako bi započelo pozicioniranje OPG-a kao temelja održive poljoprivrede, a posebno njegova položaja na tržištu!

Tri modela smanjenja PDV-a

Trenutno su u razmatranju i tri modela prema kojima bi se smanjili troškovi proizvodnje i omogućila hrvatskim poljoprivrednicima konkurentnost na hrvatskom tržištu. Smanjenje PDV-a na hranu, repromaterijal i vraćanje PDV-a u sustav proizvodnje.

Dobra suradnja s ministrom poljoprivrede

Kako ocjenjujete rad ministra Romića, a kako Vašu međusobnu suradnju (s obzirom da ste različite političke opcije? Utječu li aktualna događanja na Vašu dnevnu operativu?)

Suradnju s ministrom Romićem mogu samo pohvaliti, kao i sa svima ostalim pomoćnicima ministra. Imamo profesionalan i stručan odnos te razmjenjujemo ideje, ali pripremamo i podloge za donošenje odluka.

Udruživanje udruga i poljoprivrednika

Nedavno je ministar Romić na skupštini HPK izjavio da je važan preduvjet za donošenje strategije razvoja poljoprivrede na koju čekamo 25 godina, ujedinjenje svih udruga pod jedno tijelo, zvuči krasno, smatrate li da je to izvedivo i kako?

Udruživanje trebamo sustavno organizirati i provoditi, a ne kao dosad, deklarativno i na papiru, Tu mora sudjelovati i lokalna i regionalna samouprava, zajedno s obiteljskim gospodarstvima, udrugama, zadrugama i proizvođačkim organizacijama(PO). Važno je osigurati promociju, edukaciju i što je najvažnije infrastrukturu za takav način djelovanja i organiziranja proizvodnje, a tu su županije, općine i gradovi u mogućnosti.

U Europi je udruživanje zaživjelo i osnažilo pojedine segmente proizvodnje, tako da su lokalnoj samoupravi takve organizacije samo nadogradnja za kvalitetniji ruralni razvoj. Partnerski segment proizvođačkih organizacija te njihova uloga kao pregovarača s ostalim dionicima u procesu odgovor je na pitanje zašto baš takav oblik udruživanja. Kratki lanci nabave su ono što je poanta cijelog tog djelovanja. Poljoprivredna gospodarstva moraju proizvoditi zagarantirane količine da bi im na dugogodišnje razdoblje bio zajamčen otkup.

Pod kišobran HPK?

Kroz Hrvatsku poljoprivrednu komoru otvara se mogućnost okupljanja velikog broja poljoprivrednih udruga te zajedničkog kvalitetnijeg djelovanja i partnerskog odnosa s ministarstvom i institucijama EU u kreiranju poljoprivredne politike što bi trebalo iskoristiti.

Trenutno se govori o ponovnom uvođenju obveznog članstva u HPK, možete li to komentirati? Kakav razvoj situacije očekujete po tom pitanju?

Rad komore treba svakako regulirati na sličan način kao i rad drugih interesnih komorskih sustava u nas, ali i sukladno praksama koje se provode u zemljama s dobrom tradicijom i funkcioniranjem poljoprivrednih komora, i to je na dnevnom redu ministarstva.