Biodinamika kao dio društvenog projekta

Bernarda Orehovec, pionirka u biodinamičkoj poljoprivredi, koja se kao predavačica uključila u projekt društvenog uključivanja i zapošljavanja Roma upravo kroz biodinamičku poljoprivredu, koju je osmislio dr. Rudolf Steiner, optimistična je jer joj se, kako kaže, već javilo dosta ljudi. Osnivanje barem triju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i zadruge, cilj je projekta vrijednog 132.818 eura. Djelomično ga sufinanciraju EU i vladin Ured za udruge, a nositelj mu je čakovečka udruga Autonomni centar ACT, u kojoj ističu da su Romi marginalizirani i teško dolaze do posla. Čak 72 posto odraslih nema završenu osnovnu školu.

"Veće sudjelovanje Roma na tržištu rada poboljšat će ekonomsku produktivnost, smanjiti državne izdatke za socijalnu pomoć i povećati prihode od poreza na dohodak. Stvarat će se u javnosti pozitivno ozračje i veća otvorenost prema Romima. To je izravan doprinos njihovoj integraciji", istaknuli su voditelj projekta Teo Petričević i projektna asistentica Rusalka Majer.

Izradit će se tri kurikuluma za osposobljavanje za biodinamičkih povrtlara, voćara, te skupljača i uzgajivača ljekovitog i jestivog bilja. Gospodarstva će se opremiti sjetvenim materijalom i alatom. Za biodinamičku poljoprivredu specifično je da se u uzgoju ne koriste pesticidi i herbicidi, već isključivo prirodni biljni preparati koji se primjenjuju u točno određenim razdobljima rasta biljke, u skladu s vremenskim i planetarnim utjecajima. Naime, biodinamičari prate “Mjesečev sjetveni kalendar”. Biodinamika je, kako neki drže, korak ispred ekološke poljoprivrede jer biodinamičari siju, presađuju i ubiru plodove precizno slijedeći kalendar što prati sideričku godinu i Mjesečevu putanju.

"S pripadnicima romske zajednice već sam surađivala preko javnih radova. Zoran Bogdan iz Pribislavca uz pomoć supruge uređuje svoj ekološki vrt, a očekujem da će on biti prvi nositelj OPG-a i najbolji primjer ostalima", kaže Bernarda Orehovec. No, Bogdanovi o OPG-u zasad ne razmišljaju.

"Nama bi više odgovaralo da se zaposlimo kod nekog. Ovdje u naselju plastenici nemaju smisla jer će nam sve porušiti, pa ne vidim kako obrađivati vrt za prodaju. Ovo što sadimo, rajčicu i krastavce, sadimo za vlastite potrebe", kaže Z. Bogdan za Poslovni.hr.

Foto: RGBStock.com