Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obnova prirode
  • 12.07.2023. 15:00

Bilo je tijesno: Izglasan Zakon o obnovi prirode - tko mu se raduje?

Nakon ovoga će biti lakši pristup obnovi, a na svaki uloženi euro vratit će se osam eura koristi, ističe se u zakonu. A tko je bio protiv njega?

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller
  • 923
  • 62
  • 0

Zastupnici Europskog parlamenta glasali su danas za prijedlog Zakona o obnovi prirode tijekom plenarne sjednice. On je prihvaćen i pored toga što su ga prije toga odbacili odbori parlamenta.

Za prijedlog je glasao 336 zastupnika, dok je 300 bilo protiv i 13 suzdržanih. Ovakav rezultat su velikim pljeskom pozdravili socijaldemokrati i zeleni. Protiv njega je bila Europska pučka stranka, ali i brojni poljoprivrednici iz cijele Europe, među njima i hrvatski. Održan je jučer i prosvjedi ispred zgrade Parlamenta u Briselu. 

HPK hrvatskim europarlamentarcima: Glasujte protiv Zakona o obnovi prirode

Zakon je, kažu, odgovor na očekivanja građana u vezi zaštite i obnove bioraznolikosti, oceana i staništa koja su 80 posto u lošem stanju. 

Ističe se da će sada biti lakši pristup obnovi i da će se na svaki uloženi euro vratiti osam eura koristi. Sve je ovo ključno za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, te u smanjenju rizika po prehrambenu sigurnost. Nacrt zakona ne nameće stvaranje novih zaštićenih područja u EU niti blokira novu infrastrukturu za obnovljive izvore energije, jer su dodali novi članak koji naglašava da su takve odluke u velikoj većini u javnom interesu.

Moguće odlaganje ciljeva?

Parlament ističe da novi zakon mora doprinijeti postizanju međunarodnih obaveza EU, posebno globalnog okvira UN-a za bioraznolikost Kunming-Montreal. Podržan je prijedlog Komisije da se do 2030. godine uvedu mjere koje pokrivaju najmanje 20 posto svih kopnenih i morskih područja u EU.

Primjenjivat će se u slučajevima kada Komisija dostavi podatke o potrebnim uvjetima za jamčenje dugoročne prehrambene sigurnosti i kada zemlje EU kvantificiraju područje koje je potrebno obnoviti kako bi se postigli ciljevi za svaki tip staništa. Predviđa se mogućnost odlaganja ciljeva pod izuzetnim socioekonomskim posljedicama.

U roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija bi morala procijeniti svaki jaz između financijskih potreba i raspoloživih sredstava EU i potražiti rješenja za premošćivanje 

Hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić, koji je sudjelovao u izradi teksta Uredbe kao izvjestitelj socijaldemokrata u Europskom parlamentu u svojstvu člana i potpredsjednika Odbora za ribarstvo, istaknuo je ovaj zakon nema namjeru limitirati ili zabraniti ribolov kočama.

Matić: Obmana javnosti i ribara 

"U prijedlogu uredbe nema niti jedne riječi o zabrani korištenja mreža potegača, a izrazito važno je za reći zbog onih koji politiziraju i obmanjuju javnost i ribare", naglašava dodajući da je glavna namjera ovog zakona jbnoviti što veći dio ugroženog područja kako bi na koncu bilo što više ribe na našim stolovima te što više posla za cjelokupni ribarski sektor.

"Nitko ne želi uzeti ribarima kruh iz usta niti ih prisiliti da vežu svoje brodice u luku i promjene profesiju. Upravo suprotno", zaključuje navodeći da postoje mnogobrojne polemike da će uredba o obnovi prirode ugroziti sigurnost opskrbe hranom i da će mnogi ribari ostati bez posla. To je daleko od istine. Glavna premisa obnove prirode je da se osigura opskrba hranom za buduće generacije, da se u našim restoranima i dalje može pojesti hrvatska riba po normalnoj cijeni, da se ne uvozi riba lošije kvalitete iz trećih zemalja, nerijetko po skupljim cijenama. 

I španjolski socijaldemokrat Cesar Luena je naglasio da će poljoprivrednici i ribari imati koristi od ovakve odluke i u budućnosti. 


Tagovi

Sigurnost hrane Obnova staništa Mjere obnove prirode Zakon o obnovi prirode Europski parlament


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.


Partner

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Augusta Cesarca 4 - 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 4880 280, e-mail: EPZagreb@ep.europa.eu

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slavonski poljoprivrednici danas su traktorima stigli u središte Đakova, ispred Župne crkve Svih Svetih, gotovo na samom korzu. #prosvjed
Uskoro više!
Foto: Željka Rački-Kristić