Bez sirovina nema proizvodnje gnojiva i goriva - što donosi Putinov potez?

Dramatične posljedice za kemijsku i industriju gnojiva u Njemačkoj bi mogao imati najnoviji potez ruskog predsjednika Vladimira Putina, upozorava Agrarheute.

Naime, on zahtijeva da "neprijateljske države" plin plaćaju u rubljama, što nije moguće zbog sankcija. To može izazvati nestašicu plina i nafte što bi imalo velike posljedice za industriju.

Plaćanje u rubljama je moguće samo za zapadne zemlje ako zamjene tu valutu za dolare ili eure u ruskoj centralnoj banci, a to ne funkcionira. Financijske transakcije s tom su bankom zabranjene sankcijama koje je uveo Zapad.

Do sada su ruski dobavljači plaćani u dolarima, a oni su ga mijenjali za rublje. Ispunjavanje Putinovog zahtjeva primoralo bi Europljane da prekrše vlastite zabrane, a što istovremeno znači da će ostati bez sirovina.

Za tvornice u Istočnoj Nemačkoj koje su direktno povezane s ruskim plinovodima i naftovodima to bi značilo prekid proizvodnje dušičnih gnojiva, amonijaka, vodika, dizela i lož ulja.

Nema sirovina iz Rusije, nema proizvodnje

Visoke cijene su već dovele do smanjenja proizvodnje u mnogim europskim tvornicama i dodatno potakle rast cijena. Osim što je najveći opskrbljivač plinom, Rusija je i najveći izvoznik dušičnih gnojiva čiji je izvoz već obustavljen, a posljedice su enormno visoke cijene. 

Najveća njemačka tvornica dušičnih gnojiva nalazi se u Piesteritzu u Saksoniji-Anhaltu i za proizvodnju su im potrebne velike količine prirodnog plina. Bilo bi vrlo dramatično kada bi morali prestati s radom. 

Inače, Njemačka uvozi 34 posto svoje nafte iz Rusije, a uvoz u 2021. bio je skoro 28 milijuna tona. Rusija zadovoljava 55 posto njemačkih potreba za plinom, odnosno 56 milijardi kubnih metara.

Christof Günther, glasnogovornik za energetsku politiku Udruženja kemijske industrije Sjeveroistok i operater kompanije InfraLeuna, rekao je da je do nedavno u Europu stizalo više plina nego prije početka rata. "Velike količine i dalje dolaze preko ukrajinskog plinovoda", kaže.  

Posljedice za svjetsku poljoprivredu

Sve veće cijene troškova proizvodnje i sankcije navele su poljoprivrednike širom svijeta da smanje zasijane površine, objavio je Reuters. Treba napomenuti da su Rusija i Bjelorusija činile više od 40 posto svjetskog izvoza kalija u posljednjoj godini. Pored toga, Rusija je činila oko 22 posto svjetskog izvoza amonijaka, 14 posto uree i oko 14 posto monoamonijevog fosfata (MAP).

To dovodi u opasnost proizvodnju kukuruza, soje, riže, pšenice i drugih vrsta. U siromašnim zemljama poljoprivrednici se vraćaju upotrebi stajnjaka, a ima i zahtjeva za odobrenje kopanja kalija na zaštićenoj autohtonoj zemlji u Brazilu.

U SAD-u se predviđa da će cijene gnojiva porasti za 12 posto ove godine, nakon porasta od 17 posto u 2021. Poljoprivrednici nastoje prevladati situaciju smanjenjem sjetvenih površina, izborom vrsta koje trebaju manje gnojiva ili upotrebom manje količine.

Peru je proglasio izvanredno stanje u svom poljoprivrednom sektoru zbog straha od nestašice hrane. Brazil je također veliki potrošač, zbog čega će nedostatak pogoditi prvenstveno proizvodnju soje, kukuruza. Ništa bolja situacija nije ni u drugim zemljama Južne Amerike.

Afričke zemlje se pored svega ovoga bore i sa sušom. U Aziji je slična situacija. Indija, koja uvozi gnojivo za svoj veliki poljoprivredni sektor, sve se više okreće Kanadi i Izraelu.

Kina je u posljednjoj godini uvela ograničenja izvoza gnojiva kako bi zaštitila svoje poljoprivrednike zbog povećanja globalnih troškova. Očekivalo se da će ih Peking ove godine ublažiti i povećati ponudu. No, Gavin Ju, analitičar u šangajskoj konzultantskoj kući CRU komentira da je to manje vjerojatno sada kada je svjetsko tržište u kaosu.