• Agrokor
  • 23.05.2017. 17:22

Belje za zemljište duguje 4,3 milijuna kuna

Agencija za poljoprivredno zemljište trenutačno je u fazi prijave potraživanja sukladno otvorenom postupku izvanredne uprave nad Agrokorom

Foto: Damir Rukovanjski
  • 5.353
  • 431
  • 0

Već duže vrijeme javnosti je dostupna informacija kako tvrtke iz sustava Agrokora, između ostalog nisu namirile niti potraživanja nastala po osnovi ugovora o zakupu (najmu, koncesiji) državnog zemljišta za prošlu, 2016. godinu. Jasno je, da isti ugovori sadržavaju i zaštitne mehanizme, klauzule, koje predviđaju mogućnosti raskida ugovora u slučaju ne izvršenja ugovorenih obveza. Naravno da je plaćanje zakupa ili koncesija važan dio tih ugovora.

Država i jedinice lokalne samouprave druga su strana ovog odnosa i koji su oštećeni u provedbi. Time postaju i vjerovnici u postupku. Samom tom činjenicom otvaraju se i brojna pitanja. Kakvi će biti naredni potezi vladajućih i kakve će to posljedice imati na sektor? Kako javnosti pravdati da zemlja ostaje onom tko ju ne plaća? Kako pravdati kriterije tržišne nejednakosti? Što je primjerice Belje bez zemlje, može li i kako funkcionirati?

Dugovanja za koncesiju poljoprivrednog zemljišta

S navedenim, ali i pitanjima jesu li članice koncerna Agrokor namirile troškove zakupa državnog zemljišta za prošlu godinu, je li moguće za eventualnu nenaplaćenu razliku korigirati iznos isplaćenih potpora istima, postoje li klauzule koje reguliraju eventualne raskide ugovora ukoliko strane ne izvršavaju obveze, odnosno postoji li realna opasnost da te kompanije izgube pravo na korištenje te zemlje, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede.

"Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu evidenciju naplate po ugovorima o zakupu i prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države vode jedinice lokalne samouprave, dok evidenciju naplate po ugovorima o dugogodišnjem zakupu i koncesiji vodi Agencija za poljoprivredno zemljište. Na temelju evidencija koje vodi Agencija za poljoprivredno zemljište tvrtka Belje ima zaključenih sedam Ugovora o koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području četiri jedinice lokalne samouprave i po svima postoji dug samo za 2016. godinu, i to za četiri ugovora dug je za cjelogodišnju naknadu, a za tri ugovora nije plaćen dio naknade. U ovom trenutku tvrtka Belje za koncesije duguje 4,3 milijuna kuna", doznajemo iz Ministarstva.

Potpore isplaćene bez umanjenja, zemljište tema izvanredne uprave

Agencija je, navode, trenutačno u fazi prijave potraživanja sukladno otvorenom postupku izvanredne uprave nad Agrokorom. Na pitanje može li se iznos potraživanja za zakup zemljišta kompenzirati s isplatom potpora (Belje je naime na to ime primilo 100 milijuna kuna), dobili smo negativan odgovor:

"Prebijanje eventualnog dugovanja tvrtki iz koncerna Agrokor s isplaćenim potporama nije u ovom trenutku moguće. Naime, Agencija za poljoprivredno zemljište upravlja i raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Sredstva ostvarena od zakupa, zakupa za ribnjake, prodaje izravnom pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva prihod su državnog proračuna 25%, 10% pripada proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave i 65% proračunu jedinice lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi", objašnjavaju.

Strogo određena namjena sredstava

Više malih općina danas ima operativni problem u nastaloj situaciji s naplatom. Nemaju na raspolaganju novac s kojim su računali, a koji često zauzima visoki udio u njihovom proračunu.

Navedena sredstva, koja su prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave namijenjena su isključivo za programe katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, sređivanja zemljišnih knjiga, za podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom Zakona, program razminiranja zemljišta, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i program sufinanciranja i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture, te za sufinanciranje aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020., a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa, čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave.

Prolongacija problema vodi prema gubitku zemljišta

Dug postoji, naplata potraživanja nije moguća kompenzacijom, a opasnost od aktiviranja raskida ugovora postaje sve realnijom, uz izgledne pravne reperkusije - ponajviše zbog ulaganja Agrokora u te iste čestice.

Više zakona regulira isto područje i različite verzije Zakona primjenjuju se na ugovore, ovisno o tome kada su sklopljeni. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. (Narodne novine, br. 152/08) Zakupodavac mora raskinuti ugovor o zakupu u slučaju ako zakupnik:

  • ne plati zakupninu dva puta uzastopno, osim u slučaju više sile
  • ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar,
  • ne ostvaruje gospodarski program,
  • obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,
  • daje zakupljeno zemljište u podzakup,
  • bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta,
  • obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja, te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti,

U novijoj verziji Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2013. (Narodne novine, br. 39/13, 48/15) promijenila se klauzula o raskidu u slučaju neplaćanja koja sada kaže da se Ugovor raskida ukoliko:

  • ne plati zakupninu do kraja rujna tekuće godine, osim u slučaju više sile, ili drugih nepredviđenih okolnosti koje nisu krivnja zakupnika.

Otvara se pitanje kako će politika objasniti glasačima da čuvanje zemljišta tvrtkama iz sastava Agrokora nije novo pogodovanje već nacionalni interes? Mnogi od poljoprivrednika danas gleda na te iste oranice u vlastitim projekcijama rasta i razvoja.

No s druge strane, što je Belje bez zemljišta?

Foto: Damir Rukovanjski


Tagovi

Agrokor Belje Zakup Zemljište Agencija za plaćanja


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Naporan radni dan u Štriki kod Umaga