Pretraga tekstova
Na poljoprivrednom zemljištu na kojem će se graditi sustav navodnjavanja prevladavaju nasadi voćnjaka i vinograda (93 ha) te povrtlarskih kultura (65 ha). Vrijednost projekta je 23.151.037 kn.
Tri Ugovora za sustav javnog navodnjavanja potpisani su između Zadarske županije, Hrvatskih voda i izvoditelja radova. Radi se o projektu Baštica–II faza (Smilčić), a ugovori se odnose na javnu nabavu radova na građenju sustava javnog navodnjavanja, potpisan s Braco-Kop d.o.o. Ugovor o uslugama stručnog projektantskog nadzora nad građenjem sustava potpisan je s Hidrokonzalt – projektiranje d.o.o. te Ugovor o uslugama koordinatora II zaštite na radu u tijeku građenja sa Inspekt d.o.o., stoji u priopćenju Zadarske županije.
U ime Zadarske županije ugovor je potpisao župan Božidar Longin, u ime Hrvatskih voda direktor Zoran Đuroković, direktor tvrtke Braco-Kop d.o.o. Tomo Garić, direktor Hidrokonzalt - projektiranje d.o.o. Jerko Polić te direktor tvrtke Inspekt d.o.o. Marijo Vrdoljak.
Ovom prilikom župan Božidar Longin istaknuo je dobru suradnju sa Hrvatskim vodama te podsjetio na prošlogodišnju veliku sušu kada su stradale brojne poljoprivredne kulture. Naveo je da nas turizam pokreće i daje dodanu vrijednost, ali i da nam je jedna od osnovnih gospodarskih grana poljoprivreda pa su sustavi navodnjavanja od iznimne važnosti.
Akademik Tomić: Hrvatska poljoprivreda treba navodnjavanje i drugačiji odnos prema poticajima
Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je kako se u programu ruralnog razvoja trenutačno vodi 9 projekata očekivane vrijednosti oko 300 milijuna kuna, u sklopu kojih će biti izgrađeno 3800 ha novih navodnjavanih površina u Republici Hrvatskoj. "Vidimo da su hidrološke ekstremne situacije sve učestalije, tako da je ovo naš način adaptacije i prilagodbe tim klimatskim promjenama. Na taj način pomažemo i našim poljoprivrednicima da mogu uči u tržišnu utakmicu i da ponudimo domaće autohtone proizvode", istaknuo je Đuroković.
Izgradnjom Sustava navodnjavanja Baštica - II faza, Smilčić omogućit će se navodnjavanje 158 ha poljoprivrednih površina u vlasništvu 43 poljoprivredna gospodarstva s kojima je sklopljen predugovor o korištenju sustava, a na kojima prevladavaju nasadi voćnjaka i vinograda (93 ha) te povrtlarskih kultura (65 ha).
Za izgradnju navedenog sustava navodnjavanja procijenjene vrijednosti 23.151.037 kn s PDV-om osigurana su sredstva iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. temeljem Ugovora o financiranju operacije 4.3.1. "Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja" kojeg je Zadarska županija sklopila 11. svibnja 2017. godine s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a koja je temeljem navedenog ugovora odobrila Zadarskoj županiji potporu u najvišem iznosu od 22.889.973,00 kuna od čega iznos potpore od strane EU iznosi 85%, a iznos potpore od strane RH iznosi 15%.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
Đuro Japaric
prije 8 godina
Hrvatska poljoprivreda je u velikom postotku za etno muzej eu , pa tako i kod navodnjavanja . Srećom u provinciji Slavoniji , problem smo riješili sa Bogom , zahvaljujući njemu imamo sušu od travnja . Zrno sitno i osušeno od temperatute , pa je zato žetva ove godine rana , bar je tako u dijelu Slavonije gdje imam zemlju !