Barem gumene čizme, a ne štikle: Kušeković poslao poruku ministru Dabri

"Poštovani gospodine ministre, gledajući vaše zabrinuto lice u polju sasušenog kukuruza i kod mene osobno izazivate zabrinutost zbog činjenice da ćemo vas sve češće gledati u takvim ulogama", početak je komentara i poruke koju je Josipu Dabri uputio naš poznati stočar Mladen Kušeković, ujedno i predsjednik Odbora za krške pašnjaka pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Dabro: Trudit ćemo se pomoći poljoprivrednicima čiji su urodi oštećeni sušom

Kaže, s gotovo stopostotnom sigurnošću može reći da će ga uskoro gledati na nekim lokacijama gdje će pokušati u najskorijem roku pronaći sredstva za pomoć poljoprivrednicima pogođenim olujnim nevremenom, obilnom kišom, bujičnim poplavama i tome slično. Na isti način, podsjeća, je i njegova prethodnica vrlo zabrinuta tražila mogućnosti kako pomoći inače već posrnuloj hrvatskoj poljoprivredi, dodatno pogođenoj vremenskim nepogodama.

"Siguran sam da ćete vi kao iskusni Slavonac ipak imati pri ruci gumene čizme, za razliku od vaše prethodnice koja je skakutala u štiklama izbjegavajući moguću nezgodu pa tako kod domaćina izazvala još i dodatne brige i probleme", napominje ističući da je moguće da ovaj njegov način izražavanja zapaženog netko može shvatiti kao zafrkanciju, ali - situacija je vrlo ozbiljna.

Regionalizacija poljoprivrede 

Dodaje da govori to iz razloga jer teško da još netko sumnja da će se stvari brzo promijeniti te da će se uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju vratiti na one poželjne, početne postavke od prije 50 i više godina. Međutim, teško je povjerovati da u jednoj ozbiljnoj zemlji još nitko nije poduzeo apsolutno ništa da se počnu koristiti sustavi za navodnjavanje koji se već izgrađeni uglavnom ne koriste odnosno, da se napokon počne razmišljati da država mora uzeti stvari u svoje ruke po pitanju proizvodnje hrane.

"Prvenstveno za vlastite potrebe te kroz regionalizaciju poljoprivrede odrediti gdje, tko, za koga i zašto treba proizvoditi određene prehrambene proizvode. Koliko je to bitno i strateško pitanje mislim da je sad već svima jasno", upozorava. 

Naglašava i da je to što građani Hrvatske ne osjećaju da smo zapravo gladni, posljedica činjenice što svakodnevno tisuće šlepera raznoraznih poljoprivrednih proizvoda opskrbljuju naše trgovačke centre. Oni bez ikakvih problema svakodnevno mogu kupovati neograničene količine tih proizvoda iz jednostavnog razloga što se potrebne količine novca bez pokrića štampaju u potrebnim količinama.

"Jedini prigovor je da je hrana sve skuplja i skuplja. Ne, to nije točno, točno je to da je novac sve bezvrjedniji jer se, kako sam spomenuo, štampa u količinama bez ikakvog pokrića", navodi dalje dodajući da s obzirom na činjenicu da proizvodimo sve manje i manje, nije nerealno za očekivati da će se za taj novac moći kupiti sve manje i manje. I u najcrnijem mogućem scenariju da se dođe do zaključka da se na kraju taj bezvrijedni komad papira, zvan novac, jednostavno ne može jesti.

"Tada s nama može raditi tko god šta poželi, i bojim se da se mi prebrzo približavamo upravo tom scenariju", upozorava. 

Vrijeme za sijede glave bez puno filozofiranja

Ističe i poražavajući podatak da u zemlji koja obiluje prirodnim resursima u kojem je svakim danom sve manje i manje stanovnika, nismo u stanju posložiti stvari na način da smo u proizvodnji hrane neovisni od drugih, "a sve pod raznim floskulama tipa slobodnog tržišta i sličnih gluposti".

"U zemlji koja je po bogatstvima vode među prvih pet u Europi, mi nismo u stanju organizirati i staviti u funkciju sustave navodnjavanja, odnosno kanale za odvodnju te iste vode u vremenima kada je nje previše", kazuje dalje poručujući da su niti 300 kilometara zapadno od nas, na području od Trsta pa zapadno po cijelom sjeveru Italije, krajem srpnja stabljike kukuruza bile više od 3 metra, boje modrozelene. Vanjske temperature do + 40, a imaju samo jednu rijeku i to nekih 300 km južnije.

Dodaje i da je suvišno spominjati da su im tla prethodno dobro nagnojena stajnjakom. Mi smo, kaže, tokom godina izraubali naše poljoprivredne površine, stočni fond je gotovo nestao i sada naši ratari očekuju da se na taj način može nešto napraviti.

"Možda je vrijeme da se ponovno pozove nekoliko sijedih glava koje znaju kako se to bez puno filozofiranja i nepotrebnih politika treba napraviti", savjetuje. 

Gdje je nestao novac predviđen za potpore?

Treba se, nastavlja, privikavati na činjenicu da ćemo još za našega vijeka gledati kolegu Matu iz Piškorevaca kako objašnjava da je na vrijeme obavio proljetnu rezidbu maslina, a ne da se više čudi kako je slab urod kukuruza i ostalih žitarica na spaljenoj zemlji.

"Mislim da nismo daleko od toga. I kao puno puta do sada ne smatram da po pitanju elementarnih nepogoda bilo koji ministar može nešto značajno promijeniti, međutim, ono što može pa tako i mora je da se preispita situacija gdje je nestao novac predviđen za potpore poljoprivrednim proizvođačima", naglašava Kušeković. 

Naime, činjenica je da je većina od cca 20.000 poljoprivrednih proizvođača u RH, napominje proizvođača, ozbiljno zakinuta drastičnim smanjenjima i neisplatom potpora zbog krive procjene o visini potrebnih sredstava u novom (aktualnom) programskom razdoblju ZPP-a.

Smanjenje uroda, pad prinosa i slične, "normalne" situacije u poljoprivrednoj proizvodnji manje više svaki proizvođač može preživjeti jer ako poznaje djelatnost s kojom se bavi, zna da je to u takvoj vrsti posla normalna i očekivana pojava. Sljedeće godine prinosi budu bolji pa se to opet nekako izravna.

"Međutim, kad vam netko bez objašnjenja trajno umanji planirane prihode za 40% i više, za takve situacije nitko ne može biti pripremljen. To je pitanje na koje se čekaju odgovori i to su stvari na koje ministar može i mora utjecati", podsjeća na problem isplate potpora.

Kaže i da trenutno o toj temi svi šute jer ogromna većina, od cca 100.000 poljoprivrednih proizvođača koji podnose zahtjeve za poticaje nemaju nikakve proizvodnje, troškove niti druge prihode po toj osnovi "pa im je sve što dođe, dobro dođe, dok ostalih oko 20.000 koje sam već spomenuo i dalje šute u nadi da će se nešto od obećanja prethodne ministrice i ostvariti ili da se kao što je najčešće slučaj, nekome ne zamjere."

Postoje i poljoprivrednici izvan Slavonije

Podsjetio je i na njezine riječi sa zadnjeg sastanka održanog na tu temu iz travnja ove godine kada je rekla: "Ukoliko se pokaže da smo krivo predvidjeli potrebna sredstva za isplatu potpora, mi ćemo potrebne razlike namiriti iz državnog proračuna ili ćemo zatražiti od EK da nam se odobri isplata iz buduće proizvodne godine za tu namjenu".

"Nje više nema, ali su svi ostali sudionici te politike i dalje tu, vaši najbliži suradnici. Ono što smo dobili je više nego represivno ponašanje i odnos APPRRR-a, posebno prema poljoprivrednicima koji djeluju na područjima pogodnima jedino za ekstenzivan uzgoj domaćih životinja i ostali, manje intenzivnih, a time i dohodovnih kultura", upozorava dalje. 

Upravo zbog tog razloga, stoji u poruci ministru, su prije više od dva mjeseca ispred Odbora pri HPK zatražili sastanak s njim sa željom da se predstave, iznesu sve probleme i predlože neka druga, bolja rješenja. 

"Te da Vas u krajnjem slučaju podsjetimo da postojimo kao poljoprivrednici i izvan regije koja je lokomotiva naše poljoprivrede i kojoj ćete, kako ste sami naglasili, dati poseban prioritet u narednom razdoblju što ona u svakom slučaju i zaslužuje", zaključuje Kušeković svojevrsno pismo u nadi i želji za što više komunikacije i međusobnog uvažavanja.