Apsurd u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi

Statistike Ministarstva poljoprivrede otkrivaju kako su hrvatski poljoprivrednici unatrag četiri godine iz europskih predpristupnih programa SAPARD-a i IPARD-a, uspjeli izvući 176 milijuna kuna, odnosno tek polovicu raspoloživa iznosa. Istovremeno, za rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je od 1. siječnja ove godine, s 434 zaposlena, preuzela isplatu tih sredstava, samo je u ovoj godini predviđen trošak od 166 milijuna kuna! Otprilike, to znači da Agencija za vlastiti administrativni pogon, godišnje potroši koliko se i seljacima isplati za gradnju staklenika, farmi i razvoj uopće.

Pusti milijuni iz državne kase

Ista ta Agencija, financira se iz državnog proračuna a puste je milijune rasporedila ovako: 69 milijuna za plaće, 56 milijuna za uspostavu infrastrukture za provedbu EU fondova, te ostatak za materijalne troškove. To znači da će Agencija samo u ovoj godini na »ostale materijalne troškove« potrošiti 41,7 milijuna kuna, odnosno više od 70 posto sredstava ukupno isplaćenih poljoprivrednicima dosad kroz novi, IPARD program. No iz službenih je podataka vidljivo kako tek šestina zaposlenih radi na EU-fondovima, dok ih je preostalih 362 zaposlenih zaokupljeno obradom isplata ostalih poljoprivrednih poticaja koje financira država. Stoga je više nego apsurdno promatrati mršave učinke povlačenja bespovratnih sredstava iz europskih fondova kroz prizmu spomenutog činovničkog mastodonta kojemu valja dodati i skupe konzultante koji bi trebali osigurati sigurni prolaz kroz gusto sito europskih kontrolora projekata.
S područja Bjelovarsko-bilogorske županije, novac iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj uspjela je dobiti samo bjelovarska Gala i Mljekarska industrija Zdenka.

Za Slavka Raknića fondovi su preskupi eksperiment

Pročelnica za poljoprivredu Dominka Pretula podsjeća i na kandidaturu Silosa iz Dežanovca kojima je pristigla odbijenica samo zbog toga što su im traženi gabariti zapremine silosa umjesto tisuću, iznosili 18 tona više. No kako im gornja granica zadana u propisima EU nije dovoljna, u novoj će kandidaturi zatražiti sredstva za dva silosa po 500 tona, čime će ispuniti stroga mjerila, pojašnjava pročelnica.
Iznimno stroga mjerila i nemali financijski troškovi bili su i preprekom vlasniku novootvorene moderne farme svinja Slavku Rakniću iz Gudovca. On je naime jedino koristio bespovratnih 200 tisuća kuna koje je preko fonda IPARD plasirala Županija za izgradnju infrastrukture vezane uz farmu. Otvorena je u kooperaciji s Beljem, a svojom opremljenošću zadovoljava najveće proizvodne standarde. Podignuta je na vlastitim površinama, a njena ukupna vrijednost je 5,5 milijuna kuna. Farma se prostire na površini od 1 240 četvornih metara s ukupnim kapacitetom tovilišta od 1 400 tovljenika u turnusu, a godišnja proizvodnja planirana je na zavidnih 4.200 tovljenika. No kako se Raknići ne misli zaustaviti samo na ovoj farmi, zasigurno će koristiti i europske fondove.
-Samo kad uvjeti ne budu toliko strogi, kad se smanje ulaganja za dokumentaciju i kad uđemo u Europsku uniju. Ostaje jedino pitanje hoće li tada ostati nešto novca i za nas - kaže Slavko.

Novac dobivaju samo veliki i uhodani

Novac iz predpristupnih fondova do sada su, osim nekoliko desetaka obiteljskih gospodarstava, uspjele dobiti samo veće, uhodane poljoprivredne tvrtke. Da bi manji poljoprivrednik dobio novac, ne smije biti zadužen, što je rijetkost, dok projekt za koji traži sredstva mora financirati potpuno sam. Alternativa je kreditno zaduženje s kojim je ionako preopterećen. Platiti mora i izradu skupe projektne dokumentacije, a ako želi unaprijediti svoju proizvodnju primjerice, žitarica i uljarica, mora imati najmanje 20 hektara zemlje, dok je prosječna obradiva površina u Hrvatskoj svega 5,7 hektara.

Autor: Mirjana Rosić Zrinski