Pretraga tekstova
Stanje okoliša u Europi došlo je do kritične točke. Imamo kratak vremenski rok da u sljedećem desetljeću povećamo mjere zaštite prirode, umanjimo utjecaje klimatskih promjena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa", izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.
Europa neće ostvariti svoje ciljeve za 2030. bez hitnih mjera tijekom sljedećih 10 godina u borbi protiv alarmantne stope gubitka biološke raznolikosti, povećanja utjecaja klimatskih promjena i pretjerane potrošnje prirodnih resursa. U najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) naziva "Stanje okoliša", navodi se da se Europa suočava izazovima u vezi s okolišem čiji su razmjeri, kao i hitnost suočavanja s njima, dosad nezabilježeni.
Kako ističu u ovoj agenciji, razloga za nadu prema izvješću ima - zbog povećane javne svijesti o potrebi za promjenama koje podrazumijevaju održivu budućnost, tehnološke inovacije, sve veći broj inicijativa zajednica i pojačane mjere EU-a kao što je europski zeleni dogovor (Green Deal).
"Stanje okoliša u Europi došlo je do kritične točke. Imamo kratak vremenski rok da u sljedećem desetljeću povećamo mjere zaštite prirode, umanjimo utjecaje klimatskih promjena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa", izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.
Europske politike zaštite okoliša i klime su, istina, pomogle da se stanje okoliša tijekom posljednjih desetljeća popravi. Ipak, Europa ne ostvaruje dovoljan napredak, a izgledi za okoliš u narednom desetljeću nisu pozitivni, navodi se u izvješću "Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, 2020." (SOER 2020.).
"Izvješće o stanju okoliša objavljeno je u savršen trenutak kako bi nam dalo dodatni zamah koji nam je potreban dok započinjemo novi petogodišnji ciklus u Europskoj komisiji i dok se pripremamo za predstavljanje zelenog dogovora. U idućih pet godina uspostavit ćemo uistinu transformativan program, uvesti nove čiste tehnologije, pomoći građanima da se prilagode novim mogućnostima zapošljavanja i industrijama koje se mijenjaju i prebaciti se na čistije i učinkovitije sustave mobilnosti te održiviju prehranu i poljoprivredu. Ako uspijemo u svojem naumu, očekujemo višestruku korist za Europu i Europljane, a naše gospodarstvo i naš planet također će imati koristi. Ovo je izvanredan globalni izazov i jedinstvena prilika za Europu", izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije
Ukupni trendovi zaštite okoliša u Europi nisu se popravili od posljednjeg izvješća EEA-e o stanju okoliša iz 2015. U ocjeni se navodi da iako većina ciljeva do 2020. neće biti postignuta, posebno oni vezani za biološku raznolikost, još uvijek postoji šansa za ispunjenje dugoročnih ciljeva do 2030. i 2050.
Europa je postigla velik napredak u pogledu učinkovitosti resursa i kružnoga gospodarstva. Međutim, najnoviji trendovi ističu usporavanje napretka u područjima kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, industrijskih emisija, stvaranja otpada, poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Trenutačna stopa napretka neće biti dovoljna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. i 2050.
Zaštita i očuvanje europske biološke raznolikosti i prirode najveće je područje gdje se ostvaruje obeshrabrujući, gotovo nikakav napredak. Od 13 posebnih ciljeva politike postavljenih do 2020. u tom području, samo dva bi mogla biti ispunjena: određivanje zaštićenih morskih i kopnenih područja. Ako se nastavi postojeći trend, to će do 2030. rezultirati daljnjom degradacijom prirode i stalnim zagađenjem zraka, vode i tla.
Klimatske promjene, onečišćenje zraka i onečišćenje bukom koji utječu na okoliš i zdravlje ljudi, također su velik problem. Izloženost sitnim česticama uzrok je otprilike 400 000 preuranjenih smrti u Europi svake godine, a države središnje i istočne Europe nerazmjerno su pogođene tim problemom. Raste i zabrinutost zbog opasnih kemikalija i rizika koje predstavljaju. Izgledi za smanjenje štetnog utjecaja okoliša na zdravlje poboljšali bi se boljom integracijom politika za zaštitu okoliša i zdravstvenih politika.
Cjelovito izvješće možete preuzeti u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Duška Popović
prije 1 tjedan
Prrkrasan osmjeh , najljepši osmjeh! Prrkrasan osmjeh , najljepši osmjeh!
Pata&Sofka
prije 1 tjedan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 2 tjedna
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 3 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻