• Brač
  • 26.07.2011.

Agronomi i biolozi: Na zgarištu sadimo masline

Bračka spaljena zemlja, o budućnosti 5800 hektara opožarenih površina

Foto: Tom Dubraveci Duje Klarić / CROPIX
  • 1.099
  • 51
  • 0

Požar velih razmjera koji je poharao jugozapadnu stranu otoka Brača potaknuo je niz pitanja koja se tiču budućnosti tisuća opožarenih hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je kroz desetljeća nebrige gotovo u potpunosti prekrio alepski bor.

To se stablo među Dalmatincima spominje kao jedan od glavnih neprijatelja poljoprivrede, ali i kao glavni uzrok širenja požara: pun smole gori poput baklje, zapaljene šiške lete naokolo i šire vatru, a budući da su se borove šume približile naseljima, izravno ugrožavaju ljudske živote i objekte.

Naravno, bor se ne pali sam od sebe; ljudski faktor je gotovo uvijek presudan, kako u izazivanju požara, tako i u prepuštanju nekadašnjih polja i pašnjaka nekontroliranom širenju borovine.

Averzija iz neznanja

Budući da ne postoje strateški planovi, ponajprije gospodarskog iskorištavanja viška borova (što je vrlo isplativo), kao ni jasne ideje što s velikim površinama koje je “očistio” brački požar, Slobodna Dalmacija je organizirala malu raspravu sa stručnjacima iz područja šumarstva, agronomije i biologije.

- Osnovna namjena opožarenih površina na Braču bila je poljoprivredna. Radi se o zapuštenom zemljištu, pretežito u privatnom vlasništvu, a alepski bor koji se zaista progresivno širi, samo se iz krša gdje je vrlo koristan proširio na kvalitetnije tlo - započinje dr. Vlado Topić, predstojnik Odjela za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

Ističe vrijednost alepskog bora kao pionirske kulture na izrazito nekvalitetnim podlogama, dakle, goleti i kršu, gdje je jedina kultura koja može uspijevati i kroz dugi niz godina stvoriti sloj humusa, pa nastaju uvjeti za rast autohtone vegetacije listača poput hrasta crnike - česmine i crnog jasena.

Marjan je pravi primjer za to jer je u neplodnoj goleti sađen alepski bor da bi ga se jednom moglo postupno zamijeniti drugim šumskim vrstama. Međutim, za takav kontinuirani rad potrebna su velika sredstva i razumijevanje stručne problematike.

- Ljudi iz neznanja imaju veliku averziju prema alepskom boru. Na Mediteranu je oko tri milijuna hektara takvih šuma, što tamošnjim poljoprivrednicima ne smeta da imaju goleme i uspješne plantaže.

Pored stvaranja tla tamo gdje ga nije bilo, alepski bor nosi i velike vrijednosti: po hektaru apsorbira četiri tone ugljika, a otpušta 15 tona kisika, sprečava eroziju tla, ima turističku, rekreativnu i lovno-gospodarsku funkciju - nabraja dr. Topić navodeći kako je Hrvatskoj 1,5 milijun hektara sredozemnog krškog područja, što je 27 posto površine cijele države, a od toga je oko 500 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je, prema nekim procjenama 50 posto zapušteno.

Mr. Dragica Žaja, zamjenica voditelja splitske podružnice Hrvatskih šuma, iznijela je i prve neslužbene podatke o velikom bračkom požaru:

Nemojmo predugo mozgati

- Izgorjelo je 5800 hektara, od toga je 4800 u privatnom vlasništvu, a s tisuću hektara gospodare Hrvatske šume. Od privatnog zemljišta čak 3900 hektara je upisano kao poljoprivredno zemljište, a 800 hektara su privatne šume - kazuje mr. Žaja, dokazujući time kako su ogromne opožarene površine privatno poljoprivredno zemljište.

Dodaje i kako su Hrvatske šume na svom dijelu opožarenog područja uredile 48 kilometara protupožarnih putova. Splitska uprava Hrvatskih šuma gospodari s 570 tisuća hektara šuma i šumskih zemljišta u sve četiri dalmatinske županije, a 450 tisuća je obraslih površina.

Kao servis građana koji su željeli koncesije na državnim šumskim površinama, što ih na služnost od 50 godina dodjeljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dosad su pozitivno riješili oko 200 zahtjeva, na kojima korisnici sade višegodišnje nasade - maslinike, voćnjake, vinograde...

Samo na području UŠP Split riješena je služnost na površini od oko pet tisuća hektara. S mozganjem ne bi trebalo dugo čekati, jer alepski bor širi se rijetko agresivno; po jednom hektaru nakon požara niče milijun mladih biljaka!

Dr. Juraj Kamenjarin: Sjeme bora posvuda

- Na Braču će se, ako čovjek ne intervenira, tek sada razviti prirodna, ispočetka izrazito gusta šuma alepskoga bora, jer je sada posvuda rasijano njegovo sjeme. Ako ga se želi zauvijek odstraniti, treba svu tu zemlju obraditi ili ostaviti do pet godina da se razvije mladi bor i ponovno ga opožariti prije sazrijevanja šiški.

Nakon toga neće se više razvijati - reagira dr. Juraj Kamenjarin s Odjela za bologiju sa splitskog PMF-a, koji se alepskim borom bavio u doktorskoj disertaciji.

- Istina je da je bor na poljoprivrednim površinama spomenik zapuštenosti dalmatinske poljoprivrede i stvarno bi ga trebalo uklanjati s vrijednog poljoprivrednog zemljišta, kad bi se to zemljište privodilo namjeni, tj. ako bi se na tim površinama sadili vinogradi, maslinici ili druge kulture.

Međutim neprivođenjem namjeni zemljišta, a uklanjanjem alepskog bora došlo bi do erozije tla, pa bi ono postalo još pliće.

Rošin: Voćke ne mogu bez navodnjavanja

Što saditi na bračkom zgarištu, pitali smo mr. Jakšu Rošina, agronoma s Instituta za jadranske kulture:

- Nakon požara ostale su nekadašnja poljoprivredna zemljišta različite kvalitete, jer se nekad obrađivalo sve. Treba najprije procijeniti kvalitetu zemlje, poziciju, a da bi se bilo kakva plantažna proizvodnja, primjerice voćaka, mogla pokrenuti, potrebno je navodnjavanje.

Bez vode će izdržati masline i vinogradi, te lavanda, ružmarin ili buhač. Dio terena mogao bi se iskoristi i za stočarstvo, što je specifičnost Brača - kaže mr. Rošin.

Dr. Topić: Goleme koristi od bora

- Iz iskustva sredozemnih zemalja, alepski bor koristi se u proizvodnji celuloze, namještaja, biomase za stvaranje električne energije, smola se koristi za terpentin...

Prihodi u vrijeme smolarenja u šumama alepskoga bora po hektaru su bili veći od prihoda u šumama slavonskog hrasta lužnjaka! Svaki naš otok mogao bi imati energiju iz elektrana na biomasu koristeći na takav način sav višak sa šumskih površina - ističe dr. Topić.

Autor: Damir Šarac, Foto: Tom Dubraveci Duje Klarić / CROPIX


Izvori

Slobodna dalmacija


Tagovi

Požar Juraj Kamenjarin Vlado Topić Dragica Žaja Jakša Rošin Masline Borove šume Alepski bor

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi