Agroekoteh: Kako smanjiti štete u poljoprivredi zbog klimatskih promjena

Agroekoteh - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama, projekt je Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), čija je uvodna konferencija održana na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, partneru projekta. 

"Projektom se želi pozitivno utjecati na minimaliziranje šteta u poljoprivredi uvjetovanih klimatskim promjenama, ali i na povećanje elastičnosti agroekosustava. Cilj je povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede pomoću agrotehničkih mjera te jačanjem kapaciteta za prilagodbu na području Istočne panonske i Središnje panonske podregije.

Nadam se da ćemo ovim projektom doprinijeti povećanju konkurentnosti naše poljoprivrede, dizanju proizvodnje hrane pomoću tla kao resursa, a isto se tako nadam i da će zaštita tla, u odnosu na promjene kojima smo izloženi, biti kvalitetnija", pojasnio je ravnatelj HAPIH-a doc.dr..sc. Krunoslav Dugalić.

Klimatske promjene veliki su izazov, ne samo hrvatske poljoprivrede 

Na konferenciji koju je otvorila pomoćnica ministrice poljoprivrede Jelena Đugum, naglašeno je kako se zadnjih nekoliko godina puno govori o klimatskim promjenama, koje su, kada je riječ o sektoru poljoprivredne proizvodnje, jedan od većih izazova, ne samo u Hrvatskoj, nego u svijetu.

Vrijednost projekta Agroekoteh je gotovo 3,5 milijuna kuna, a sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Njegova provedba traje 40 mjeseci, od 1. veljače 2020. do 31. svibnja 2023. godine. "HAPIH se u velikoj mjeri okrenuo povlačenju sredstava iz EU fondova. Trenutno u provedbi imamo njih devet, ukupne vrijednosti gotovo 16 milijuna kuna, a u pripremi su još tri", dodao je ravnatelj. 

Važnost navodnjavanja u Slavoniji istaknula je pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, Silva Wendling. "Županija je u postupku izgradnje tri sustava navodnjavanja, obuhvata oko 850 hektara. Prvi ćemo puta imati izgrađen javni sustav navodnjavanja, a svjesni smo da naši korisnici ne znaju kako će on utjecati na strukturu tla. Rezultati ovog projekta pomoći će nam da se prema tom prirodnom dobru ponašamo odgovornije", poručila je.

Navodnjavanje i analiza tla ključni faktor plodnosti

Prodekan za nastavu na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, Zdenko Lončarić, pak, istaknuo je važnost organskog gnojiva kao i davanje tla na analizu. 

"Pod utjecajem antropogenih i klimatskih utjecaja uočena je degradacija tla. Fokusiramo se na održavanje njegove humoznosti i na razinu raspoloživosti dušika i fosfora. Postoji nesuglasje između agrotehničkih mjera koje provode naši poljoprivrednici i potreba tla. Zato ga moramo učiniti što kvalitetnijim, s većom pufernom sposobnošću, kako bi neutraliziralo stresne uvjete", rekao je Lončarić te dodao kako ih je na projekt dodatno potaknula i činjenica da čak 47% OPG-ovaca nikada nije koristilo organsko gnojivo.