• Radionica agrarnih novinara
  • 18.01.2018. 13:30

Agrarni novinari educirani o Programu ruralnog razvoja

Okupljenim članovima Društva agrarnih novinara Hrvatske Krešimir Ivančić i Matilda Copić pojasnili su hrvatske specifičnosti, provedbe i dostignuća programa Ruralnog razvoja.

Foto: Damir Rukovanjski/Vedran Stapić
  • 811
  • 70
  • 0

"To je noćna mora!", slikovito je opisao Krešimir Ivančić, pomoćnik Ministra poljoprivrede sve ono što se radi/lo oko Programa ruralnog razvoja, na predavanju agrarnim novinarima u Hrnjevcu kod Kutjeva na imanju vinogradara Ivana Enjingija.

Bilo je to nešto kao svojevrsni ogled predstavnika Ministarstva poljoprivrede i djelatnika Agencije za plaćanje u poljoprivedi s jedne strane, te agrarnih novinara iz raznih medija diljem Hrvatske s druge, a koje je predvodio njihov predsjednik Martin Vuković.

Prvi su objašnjavali drugima, što se napravilo do sada u Programu ruralnog razvoja, kako su iskorištena sredstava, koji su noviteti u pojedinim mjerama i tipovima operacija (MP), načini provedbe i procedura (APPRRR), kao i načine rada lokalnih akcijskih grupa te provođenje mjera iz LEADER programa.

Hrvatska u prosjeku s ostalim EU članicama

Od Ivančića nam je najvažnije bilo čuti najavu uvođenje novih tipova operacija u Mjeri 10 "Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene" te mjeri 14 "Dobrobit životinja", uvođenje provedbe Financijskih instrumenata kao što su sredstva osiguranja primjerena sektoru, niže kamate, primjereniji rok otplate zammikro i male kredite, garancije, kredite za obrtna sredstva, ali i novi pristup osiguranju kroz mjeru 17 "Upravljanje rizicima".

Prvi je govornik na toj svojevrsnoj radionici novinare bio je upravo Ivančić. Rekao je, i novinarima dokazivao kako je prošle godine objavljeno natječaja u vrijednosti od 56% ukupno dostupnih sredstava, od čega je gotovo polovica objavljena tijekom 2017. godine. Isplaćeno je gotovo 20% sredstava, "po čemu smo", kazao je Tolušićev pomoćnik, "u prosjeku s ostalim državama članicama EU, a što je za Hrvatsku kao najnoviju članicu i hrvatski ruralni razvoj, koja prvi puta ima ovoliko sredstava i mjera na raspolaganju, zaista uspješno. Programu ne prijeti automatski opoziv jer smo već krajem 2017. godine na ostvarenju 94% vrijednosti koju moramo isplatiti i ovjeriti do kraja 2018."

LAG Petrova Gora ima 50 odobrenih projekata

Ljubica Šolić

Prava zvijezda ove radionice je bila Ljubica Šolić. Ona je na praktičnom primjeru LAG-a Petrova Gora kojeg vodi, pokazala o čemu se sve radi, kako je na terenu, gdje se kriju zamke, što treba raditi i slično.

Ljubica Šolić je pojasnila kako LAG-ovi na lokalnoj razini mogu pomoći poljoprivrednicima te kakva je suradnja s ostalim tijelima u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova. Istaknula je problematiku poput zapuštenosti poljoprivrednog zemljišta, te je pojasnila neke primjere iz svoje prakse. A LAG Petrova Gora ima približno 50 odobrenih projekata ukupne vrijednosti preko 15,7 milijuna kuna.

Lokalna akcijska grupa Petrova Gora je osnovana 2010. godine s ciljem sudjelovanja u poticanju ruralnog i regionalnog razvitka, te radi provedbe programa i projekata koji doprinose održivom i ruralnom razvoju. Nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i obuhvaća općine Barilović, Krnjak i Vojnić, koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji te općine Gvozd i Topusko, koje su u Sisačko-moslovačkoj županiji. Osobitost LAG-a je visoko vrijedna biološka raznolikost i prirodna baština čiji su dijelovi radi svog međunarodnog značaja uvršteni u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA 2000.

Iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 3,67 milijardi kuna

Veliku pozornost svojim izlaganjem izazvala Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je podvukla najvažniju informaciju, a to je činjenica kako je hrvatskim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno ukupno 3,67 milijardi kuna, od čega je 1,17 milijardi kuna isplaćeno za plaćanja po IAKS mjerama (M10, M11, M13, M18).

Matilda Copić: Samo kroz natječaje raspisane u 2017. godini zaprimljeno je čak 7.035 prijava

Copić kaže i da su u 2017. povećana sredstava za provedbu tipova operacija 6.1.1, 7.2.2, 8.5.2., 8.6.1 i 8.6.2. u ukupnom iznosu od 634,2 milijuna kuna. Naime, obrađeni su svi natječaji iz 2015. - 2016., a samo kroz natječaje raspisane u 2017. godini zaprimljeno je čak 7.035 prijava. No, dosta se govorilo i o mogućim kaznama za one nepoćudne i neodgovorne.

Morali vratiti sredstva

Tako su Copić i njezin pomoćnik Saša Bukovac ispričali primjer kako su ljudi dobili sredstva za projekt iz Agroturizma. No, kontrola je utvrdila da u četiri godine nisu izdali ni jedan račun za tu djelatnost što je značilo da ne provode program za kojega su dobili sredstva. Kazna je bio povrat svih sredstava godinu dana prije isteka programa.

Ovim su, i još nekim primjerima, Copić i Bukovac htjeli novinarima skrenuti pažnju na to da lov u mutnom ne prolazi te da, kako je rekao Bukovac, "poziv nekom poznaniku u Ministarstvu pa da on to zataška, ne vrijedi. Ima nekoliko razina kontrole i sve su rigorozne."

Domaćin ovoga susreta novinara s predstavnicima Ministarstva čija je glavna, da tako kažemo noćna mora Ruralni razvoj, bilo je Vinogradarstvo Enjingi, a organizator Društvo agrarnih novinara Hrvatske.

Foto: Damir Rukovanjski/Vedran Stapić


Fotoprilog


Tagovi

Saša Bukovac Matilda Copić LEADER Krešimir Ivančić Ivan Enjingi Radionica agrarnih novinara Ruralni razvoj


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.