Pretraga tekstova
Afrika je bogata prirodnim resursima, uljem (10 posto svjetskih rezervi), plinom (8 posto svjetskih rezervi), ugljenom (2 posto svjetskih rezervi), a sadrži i 45 posto svjetskih poljoprivrednih rezervi, s 202 milijuna potencijalnih obradivih hektara još uvijek netaknutih.
Afrika, kontinent iznimne ljepote i još veće kulturne raznolikosti. Kontinent toliko velik koji bi mogao udomiti velik dio starog svijeta, Kine i Indije. Kontinent koji se suočava s ogromnim izazovima, konfliktima, bolestima i siromaštvom. No, ono što je prije 20-ak godina bio samo dalek i beznadan cilj, sada pruža nadu. Afrika je pokazala da posjeduje sve karakteristike kako bi postala samoodrživa zemlja.
Bogata je prirodnim resursima, uljem (10% svjetskih rezervi), plinom (8% svjetskih rezervi), ugljenom (2% svjetskih rezervi), a sadrži i 45% svjetskih poljoprivrednih rezervi, s 202 milijuna potencijalnih obradivih hektara još uvijek netaknutih. Njezin potencijal se ne iskorištava uslijed krivog rapolaganja resursima, problema u infrastrukturi i nedostatka obrazovanja. Unatoč poteškoćama, Afrika prosperira.
S jednim od najbrže rastućih stopa GDP-a u svijetu (5,3%), konstantno rastućim prosjekom dugovječnosti, i ogromnim infrastrukturnim projektima (najveće brane - hidroelektrane) koji dubinski transformiraju socijalni i demografski okoliš, rezultirajuća demografska slika Afrike još je impresivnija. Do 2030. Afrika će prema broju stanovnika, premašiti Indiju i Kinu, a do 2050. će se broj stanovnika udvostručiti, prema ovim projekcijama, kada će dosegnuti 2 milijarde. Tada će četvrtina svjetske radne populacije biti afrička. Do 2100. godine, pola svjetske populacije mladih dolazit će iz Afrike.
U zadnjih 30 godina, dogodila se i preraspodjela u klasama pa je tako danas srednja klasa Afrike narasla i do tri puta i čini ju 300 milijuna ljudi te je najbrže rastuća klasa u svijetu, povećavajući tako zahtjeve za zdravstvenom zaštitom, nutritivnom kvalitetom te proizvodima, stvarajući tako dugoročne prilike za tvrtke koje su prisutne na ovim tržištima. Ogroman interes investitora već je ostavio dubok trag na kontinentu. Kina je daleko najveći ulagač u infrastrukturu, tvrtke, ali i poljoprivredu Afrike.
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?