27 prijavljenih ulazi u utrku za titulu najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika/cu

Na natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/cu pristiglo je 27 pravovaljanih prijava, od čega 12 žena i 15 muškaraca. Najviše kandidata - šest, dolazi iz Sisačko-moslavačke županije, četiri kandidata dolaze iz Virovitičko-podravske županije, tri iz Bjelovarsko-bilogorske, po dva iz Zagrebačke, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Karlovačke te po jedan kandidat iz Šibensko-kninske, Međimurske, Primorsko-goranske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske i Koprivničko-križevačke županije, priopćeno je iz ureda eurozastupnice Marijane Petir koja četvrtu godinu za redom organizira natječaj.

Stručno prosudbeno povjerenstvo u sastavu Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Morana Tomičić, Stručni referent Samostalne službe za informiranje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Dražen Miloloža, tajnik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Vlatko Grgurić, urednik i voditelj emisije Plodovi zemlje i Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista odabrat će deset najboljih projekata, a među njima i pobjednika koji će predstavljati Hrvatsku na europskom izboru u Europskom parlamentu.

Proglašenje pobjednika održat će se 9. travnja. "Veseli me entuzijazam i upornost ovih mladih ljudi čiji inovativni, kreativni i održivi projekti pokazuju da hrvatska poljoprivreda ima ogroman potencijal i da je moguće uspjeti unatoč mnogobrojnim poteškoćama. Njihov odabir da ostanu živjeti na hrvatskom selu motiviran je ljubavlju i zbog toga zaslužuju naše poštovanje i podršku", kazala je ambasadorica projekta Marijana Petir.

Inače, cilj natječaja i europske nagrade za mlade poljoprivrednike je promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost, a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor u cjelini nastavio živjeti.