2010., najneizvjesnija za hrvatske seljake

Iz netom završene 2009., jedne od najtežih godina za hrvatsku poljoprivredu u proteklih deset godina, seljaci su, kako kažu, ušli u jednu od najneizvjesnijih godina do sada. Naime, prvi put se dogodilo da ni jedna tvrtka, kao što je slučaj bio do sada (osim šećerana), ne jamči otkup poljoprivrednih proizvoda, tržište već dulje vrijeme gotovo uopće ne funkcionira, veći dio predanih usjeva nije još uvijek plaćen, a dodatni udar na selo - kako kaže Mato Brlošić, predsjednik udruge Brazda - zadat će obvezni ulazak u porezni sustav.

- Zbog obveznog ulaska u porezni sustav, što je od 1. siječnja ove godine uvjet za dobivanje potpora, smatramo da će ove godine oko 20.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ostati bez njih. Naime, taj zakon je za seljake pun nepoznanica, a jedna od bitnih je da je nejasno hoće li pravo na potpore ostvariti i oni seljaci koji su lani dobili manje od 12.500 kuna potpora, odnosno hoće li i oni koji nisu u sustavu imati pravo na potpore. Na ta pitanja nisu nam ni u Ministarstvu poljoprivrede znali odgovoriti - kaže Brlošić, te napominje kako čekaju ministarstvo da im tijekom ovog mjeseca odgovori na to, ali i na pitanje kada će početi isplata obećanih 10 lipa po kilogramu predane pšenice za troškove skladištenja, isplata novca onima koji nisu iskoristili vaučere za jesensku sjetvu, kao i dug od 205 milijuna kuna za poljoprivredne potpore.

Brlošić ističe kako i nadalje očekuju da će 205 milijuna kuna, koje im je država ostala dužna za potpore, uspjeti “prelomiti” s dugovanjima što ih imaju za zakup državnog zemljišta.
Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, također smatra da je ova, 2010. godina za hrvatski agrar jedna od najneizvjesnijih do sada, ali i prijelomna, odnosno da će biti zapamćena i po tome što će mnogi, nažalost, morati reći “zbogom” poljoprivredi.
- Koliko god to bilo bolno za neke na selu, smatram da napokon treba napraviti reda u poljoprivredi, jer je činjenica da se ne može svatko baviti poljoprivredom u Europskoj uniji. Obvezni ulazak seljaka u porezni sustav sigurno će pridonijeti raščišćavanju stanja na selu, gdje su posljednjih godina mnogi bili u zabludi da se mogu baviti poljoprivredom zbog relativno dobrih poticaja, sigurnog plasmana, visokih cijena poljoprivrednih proizvoda, kapitalnih davanja i slično. Budući da je zlatno doba poljoprivrede iza nas, kada je, kako su mnogi govorili, “curilo sa svih strana”, u EU će, čini se, moći opstati samo veliki, koji imaju 150 i više hektara zemljišta - kaže Zdravčević, te napominje da svi oni kojima je ulazak u porezni sustav nejasan trebaju angažirati knjigovođu, kako je to, dodao je, i u zemljama EU koje imaju razvijenu poljoprivredu.

Nitko više ne treba pšenicu

- Trenutno je za hrvatsku poljoprivredu jedan od većih problema što tržište poljoprivrednim proizvodima već dulje vrijeme uopće ne funkcionira, a ima još i tvrtki koje nisu seljacima platile svu preuzetu pšenicu lani - kaže Zdravčević, te dodaje da će veliki problem biti i s plasmanom nove pšenice, koja je za sada u dobrom stanju, tako da je pred seljacima vrlo teško i neizvjesno razdoblje.
Nejasno je hoće li pravo na potpore ostvariti i seljaci koji su lani dobili manje od 12.500 kuna potpora

Autor: Zdenka RUPČIĆ