100 dana Vlade - 13 promjena za agrar

Vlada RH objavila je dokument u kojem je sažela svoje dosadašnje djelovanje, pod nazivom "Prvih 100 dana Vlade Republike Hrvatske".

Poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja

U njemu se navodi sljedeće. Razvijeno hrvatsko selo ključan je čimbenik u ukupnom gospodarskom razvoju Hrvatske. Stoga Vlada želi unaprijediti poticaje poljoprivrednim proizvođačima kako bi se osigurala prehrambena neovisnost Hrvatske. Evo što je dosad realizirano.

1. Milijarda kuna potpora. Završena je obrada natječaja za investicije u ruralnom razvoju koja je trajala 2 godine - preko milijardu kuna potpora iz europskih fondova za odobrene projekte sada može ići u realizaciju.
2. Administrativno rasterećenje. Poljoprivrednici su rasterećeni nepotrebne administracije i objavljen je novi natječaj za mlade poljoprivrednike (50.000 eura po projektu).
3. Avans izravnih plaćanja. Isplaćen je avans izravnih plaćanja poljoprivrednicima (806 milijuna kuna).
4. Odšteta voćarima. Isplaćena je odšteta voćarima zbog posljedica mraza (20 milijuna kuna).
5. Veći poticaji. Osigurano je 305 milijuna kuna više za poticaje poljoprivrednicima u 2017.

Sigurna hrana i promicanje domaćih prehrambenih proizvoda

U prehrambenom sektoru proveden je pojačan nadzor subjekata u poslovanju s hranom. Nalazi inspekcije objavljeni su te su protiv prekršitelja pokrenuti postupci. Navedeno je rezultiralo boljom samokontrolom trgovaca te pojačanom kupnjom hrvatskih prehrambenih proizvoda. Dosadašnje aktivnosti Vlade RH:

1. Zaustavljena ptičja gripa. U dva navrata pojave ptičje gripe u domaće peradi, veterinarska inspekcija uspjela je u jedan dan zaustaviti širenje te opasne bolesti.
2. Kvalitetnija i svježija hrana. Novim Zakonom o javnoj nabavi daje se mogućnost školama, vrtićima, bolnicama, vojarnama, studentskim centrima i staračkim domovima da nabave hranu koja “od polja do stola” putuje najviše 48 sati. Time potrošači dobivaju kvalitetniju i svježiju hranu, a domaći proizvođači imaju unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda.
3. Sljedivost vina. Uvozna i hrvatska vina dosad nisu bila u jednakom položaju. Sad se uvozna vina moraju slati na analizu i moraju dokazati sljedivost čime je osigurana kvaliteta proizvoda na hrvatskom tržištu.
4. Autohtoni proizvodi. Provedena je informativna kampanja o 15 registriranih autohtonih hrvatskih proizvoda koji na razini EU nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla te njih još 7 koji su u postupku registracije.
5. Kupovanje domaćih proizvoda. Provodi se informativna kampanja o kvaliteti hrvatskih proizvoda kroz oznake: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Kruh hrvatskih polja - radi poticanja kupovanja hrvatskih proizvoda.

Razvoj ribarstva

Ribolov malom plavom ribom čini preko 90% hrvatskog ribolova što govori o značaju ove gospodarske grane kako za priobalno i otočno gospodarstvo tako i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Uzgoj tuna u Hrvatskoj je gotovo 100% izvozna djelatnost. Evo što je učinjeno za ribolov.

1. Potpora pomorstvu i ribarstvu. Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Hrvatskoj je isplaćeno 30 milijuna kuna.
2. Mala plava riba. Zahvaljujući angažiranim pregovorima na razini Europske unije nije došlo do uvođenja ribolovnih kvota.
3. Tuna. Osigurano je povećanje kvote za godišnji izlov tune za 2017. na 661,82 tona.

Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL