U projekt praćenja tla uloženo 1,72 milijuna eura: Hrvatska prvi put sustavno prati stanje zemljišta

"Tlo nije samo zemlja po kojoj hodamo, ono je živi laboratorij koji nas hrani. Kako bismo razumjeli zdravlje zemlje, moramo pogledati duboko ispod površine", riječi su kojima započinje video o nedavno završenom projektu trajnog praćenja tla u Hrvatskoj.

Naime, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dovršila je projekt C1.5. R2-I2 Trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u ukupnom iznosu od 1,72 milijuna eura.

90 mjernih postaja

Projektom koji je započeo 2023. je obuhvaćena uspostava 90 mjernih postaja diljem svih poljoprivrednih podregija Hrvatske, nabava laboratorijske opreme za analize uzoraka tla, kao i nadogradnja informacijskog sustava za prikupljanje, obradu i razmjenu podataka, a čime je prvi put osigurano sustavno i usporedivo praćenje ključnih pokazatelja stanja tala.

Time se stručnjacima i donositeljima odluka omogućava pravovremeno prepoznavanje područja izloženih eroziji, zagađenju, smanjenju organske tvari i drugim rizicima.

Pedološki profili na mjernim postajama predstavljaju "trajna skladišta vremenske kapsule i naša su veza s budućim generacijama. Svaki sloj tla priča priču o tisućaljećima nastanka, o klimi koja je nekada vladala, o tome kako tlo danas zadržava vodu i hranjive tvari, jer tlo pamti, bilježi svaki naš postupak", možemo čuti u videu kojega možete pogledati ispod teksta.

Do 70 posto tala degradirano

Navodi se kako je svaki uzorak uzet s terena polazište za preciznu znanstvenu analizu te da je naše tlo pod velikim opterećenjem. Procjenjuje se da je 60 do 70 posto tala u EU degradirano i da se kontinuiran pogoršava zbog erozije, onečišćenja i smanjenja organske tvari.

Degradacija EU košta desetke milijardi eura, zbog čega su ovakve postaje mjesta koja će osigurati identifikaciju kriznih područja gdje su tla izložena prijetnjama, kako bi se reagiralo na vrijeme.

Stotine su godine potrebne za nastanak jednog centimetra plodnog tla i zato je njegova zaštita potrebna radi budućih generacija, zaključuju u HAPIH-u.