Pretraga tekstova
Jedan od glavnih pokazatelja jest površina zahvaćena sušom, odnosno područja gdje tijekom vegetacijske sezone dolazi do manjka vlage u tlu. Takvi uvjeti izravno utječu na smanjenje produktivnosti vegetacije i poljoprivrede
Europska unija suočila se s novim izazovima u zaštiti okoliša tijekom 2024. godine, kada je suša zahvatila čak 156.703 četvorna kilometra njezina teritorija. Podaci ukazuju na dugoročni trend rasta pogođenih područja, unatoč nešto blažim vrijednostima u posljednje dvije godine, objavio je Ec.europa.
Cilj održivog razvoja "Život na kopnu" (SDG 15) usmjeren je na zaštitu, obnovu i održivo korištenje kopnenih ekosustava. Uključuje i održivo upravljanje šumama, borbu protiv dezertifikacije te zaustavljanje degradacije tla i gubitka bioraznolikosti.
Jedan od glavnih pokazatelja jest površina zahvaćena sušom, odnosno područja gdje tijekom vegetacijske sezone dolazi do manjka vlage u tlu. Takvi uvjeti izravno utječu na smanjenje produktivnosti vegetacije i poljoprivrede.
Iako je 2024. zabilježena manja pogođena površina u odnosu na ekstremne godine, dugoročni trend izaziva zabrinutost. Naime, između 2014. i 2024. zabilježeni su značajni vrhunci, osobito 2018. godine, kada je sušom zahvaćeno 520.817 km², te 2022. s rekordnih 558.313 km². Desetogodišnji prosjek pokazuje da se ukupna površina pod utjecajem ove vremenske nepogode povećava.
Uz sušu, važan pokazatelj stanja okoliša je i pokrivenost šumama. U 2023. godini šume su zauzimale 39,0% ukupne površine Europske unije. Najveći udio zabilježen je u Finskoj (66,5%), Švedskoj (62,4%), Sloveniji (58,2%), Estoniji (54,1%) i Latviji (53,4%), dok je u Hrvatskoj taj udio 34,4%.
S druge strane, najmanji udio šumskog pokrova ima Malta s tek 4,3%, a slijede Nizozemska (9,7%) i Irska (11,8%).
Ovi podaci naglašavaju potrebu za dodatnim naporima u očuvanju prirodnih resursa i prilagodbi klimatskim promjenama, koje sve snažnije utječu na europske ekosustave.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
#RuralFoto #životinje
Srna jede jabuke u našem voćnjaku.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Đuro Trenutno živim na Hrvatskom Grenladu povezanom sa Južnom Hrvatskom Afrikom. Mislim zbog temperatura i Afričkih cijena poljoprivredne robe koju proizvodimo po mizarnim cijenama. Vrhovnom vođi sve jedno dali imaš akomulacijsko ili nemaš, on ima redovnu plaču poveču, pa mu sve jedno.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
U kojem ti Damire , dijelu Hrvatske živiš ? Pa u sklopu Plenkovićevog ( HDZ ) , projekta ; Slavonija i Baranja , u BRDSKOJ SLAVONIJI izgrađeno je iznimno puno malih i velikih akumulacija , pune su vode , nismo dali da oteče u CRNO more , pa se ne bojimo suše ! Nije mi jasno zašto se ljudi mole ; Dragi bože , molimo TE , oslobodi nas od Plenkovića , HDZ , SDP i ostalih X , Y !
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Pa trenutno nije ni sada najbolje u 2026 što se tiče polja, zemlja suha ko barut, 30.4 voče se pretvorilo u boju čokolade, ponovo mraz i ode sve.