Što ćemo s poljoprivredom kada presuše rijeke?

San Cristóbal je brdo u središtu Santiaga koje se uzdiže na oko 880 metara nad morem čineći ga jednim od najistaknutijih vidikovaca u čileanskoj metropoli. A na njemu Parque Metropolitano de Santiago, jedan od najvećih urbanih parkova na svijetu, s oko 722 hektara zelenih površina, staza i rekreacijskih zona.

Na brdu se nalaze razne atrakcije. Svetište i velika statua Djevice Marije koja dominira vrhom, japanski vrt, amfiteatar, žičare koje povezuju grad s vrhom brda, zoološki vrt, bazeni, sportski tereni, brojne kapelice i vidikovci s kojih se pruža jedan od najljepših panoramskih pogleda na cijeli grad i lokalne Ande.

Gradovi bez rijeka

Ispod vas dok se penjete nalazi se metropolis od šest milijuna stanovnika. Tu je i rijeka koja se zove Rio Mapocho koja grad dijeli na dva dijela. Moram li reći da je podijeljen na bogati i siromašni dio? Odnosno kako to oni vole reći - na onaj povijesni i moderni/urbani.

Ali umjesto vode, betonirano korito je prazno. Navodno se dio vode koristi za navodnjavanje, kažu na wikipediji. No, središnji dio Čilea desetljećima se bori sa sušama, a posljednjih se godina problem pogoršao, što dodatno smanjuje protok. Izgledalo je sablasno.

Ali to je Južna Amerika, što nas u Europi briga za njihove suše?

U Malagi se rijeka zove Río Guadalmedina. Ali za vrijeme mojeg boravka ni nje nije bilo. Samo prazno korito u koje se može auto parkirati. Isto betonirano.

Prema satelitskim podacima Copernicus EDO, više od 52 % zemljišta u Europi i na Mediteranu je bilo pogođeno sušom u ljetnim mjesecima 2025., što je rekord od kada se prati situacija (od 2012.). Pogođene su velike površine, posebno u istočnoj Europi i na Balkanu, gdje skoro čitave države imaju visoku razinu suše. Više od 50 % tla u Europi povremeno se suočava s ovim problemom u toplim mjesecima, što je dramatičnije nego što se često pretpostavlja.

Suše u Sjedinjenim Državama posebno pogađaju zapadne regije poput Kalifornije, gdje su postale učestale i imaju ozbiljne ekonomske i društvene posljedice. One znatno utječu na poljoprivredu i opskrbu vodom tijekom čitavih sezona, dok oko 40 % teritorija SAD‑a pokazuje porast učestalosti i intenziteta sušnih razdoblja.

Gledaj u sunce

Redatelj Ben Knight u dokumentarnom filmu “Mirasol, Looking at the Sun” istražuje nacionalni problem nestašice vode, posebno izražen na američkom Zapadu. Film prati višegeneracijsku talijansku i latinoameričku imigrantsku poljoprivrednu zajednicu koja živi na “Mesi” u Pueblu, u držvai Colorado, prikazujući njihove živote kroz intiman portret. Svaka obitelj dijeli svoju poljoprivrednu tradiciju, koja oblikuje kulturu i svakodnevnu egzistenciju zajednice.

Jedan od ključnih problema na američkom Zapadu je opadajuća razina vode u rijeci Colorado, koja je izvor života za 40 milijuna ljudi i poljoprivrednu industriju vrijednu 15 milijardi dolara godišnje. Stručnjaci upozoravaju da rijeka sve više dolazi u opasnost, dok klimatske promjene, uzrokovane slabim snježnim padalinama i dugotrajnim sušama, dodatno pogoršavaju krizu.

Utjecaj se proteže daleko izvan njezinog sliva. Čak 70% vodoopskrbe za najveća urbana područja južnog Colorada, uključujući Colorado Springs i Pueblo u slivu rijeke Arkansas, ovisi upravo o toj rijeci.

Usporedbe radi prosječni protok Colorada je 640 m³/s, a Drave 600.

Može li hrana rasti bez polja? Evo tri filma o vertikalnoj i urbanoj poljoprivredi

"Netko mi je jednom rekao da farmer može ući u bilo koji zanat, ali ne može svaki zanatlija biti farmer. Znaš, farmeri možda nisu profesionalci ni u čemu, ali znaju dovoljno da naprave sve. Moraš znati pomalo od svega da bi bio farmer. To su skromni ljudi. Ponosni su na ono što rade i na svoju tradiciju, svoju povijest, svoje korijene, jer znaju odakle dolaze“, priča Jace Martellaro koji želi preuzeti djedovo obiteljsko gospodarstvo.

Pitanje identiteta

I upravo ta emocionalna dimenzija filma u kojoj akteri promišljaju o svojoj strasti za uzgojem hrane i brizi za svoje obitelji, zajednicu i način života omogućuje nama da shvatimo kako nestašica vode nije samo ekološki problem, već pitanje identiteta, kulture i opstanka zajednice. Bilo koje zajednice na planeti.

Za kraj malo statistike. U cijeloj EU ekstremne vremenske nepogode, godišnje uzrokuju gubitke vrijedne preko 28 milijardi eura u poljoprivredi, a više od polovine tih gubitaka pripisuje se upravo sušama.