Ruševne kuće u selima sve su veća opasnost: Jedna mala općina u Baranji našla je rješenje

Napušteni objekti u našoj zemlji česta su pojava, zahvaljujući depopulaciji i manjku reakcije lokalnih samouprava i njihovih žitelja. Dio vlasnika ne poduzima ništa da popravi stanje ruševnih kuća, a nema niti tržišne inicijative, naime, potražnja za nekretninama u dijelovima ruralne Hrvatske je malena ili nepostojeća.

A vrijeme nesmiljeno teče, dok brojne napuštene nekretnine propadaju, degradirajući vrijednost preostalih kuća, ali i ruralnih zajednica u cijelosti.

Tema koja je tu godinama

Ova se tema sve učestalije pojavljuje u domaćoj javnosti, traže se rješenja i načini o pojavi koja nije samo estetski i ekonomski problem već i opasnost. Na žalost, krajem 2022. dogodila se tragedija u kojoj je dvogodišnje dijete preminulo nakon što se na njega urušila derutna kuća.

Pitali smo političke stranke prije parlamentarnih izbora 2024. o tome zašto nemamo progresivnih politika kada je riječ o ruševinama u ruralnim prostorima. Nakon čega je dio njih u programima navodi želju za rješavanjem. Ali, u praksi se stanje presporo mijenja.

Petlovac već deset godina bezbolno rješava problem

Za sve to vrijeme, jedna mala općina, na sjeveru Baranje, provodi model sufinanciranja uklanjanja ruševnih objekata na svome području jer, kako kažu, bilo je puno onih koji su ugrožavali sigurnost mještana.

Riječ je Općini Petlovac, na samoj granici s Mađarskom, koja prema popisu stanovništva iz 2021. godine, broji ukupno 1.874 stanovnika i obuhvaća devet naselja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Sudaraž, Širine, Torjanci i Zeleno Polje.

Kako nam priča Milan Knežević, načelnik općine, nakon Domovinskog rata i povratka stanovništva u Baranju mnoge kuće su ostale napuštene. "Nažalost, i stariji ljudi umiru, kuće iza njih ostaju prazne te s vremenom sve više propadaju", opisuje on otkrivši kako su tražili rješenje za ovaj problem, a pronašli su ga u modelu sufinanciranja uklanjanja ruševnih kuća, kojega provode od 2016. godine.

"Mještani su veoma pozitivno reagirali na ovu inicijativu, te svake godine imamo do desetak korisnika koji koriste ovaj model", priča nam dodavši da su do sada sufinancirali uklanjanje oko osamdeset objekata.

Značajan broj, za općinu koja nema niti 2.000 stanovnika.

Sufinancira se 80% troškova

No, što je s kućama koje imaju i nekoliko suvlasnika, pitali smo načelnika Kneževića.

"Taj smo problem riješili na način da zahtjev za sufinanciranjem podnosi jedan od suvlasnika uz potpisivanje izjave da ima suglasnost ostalih. S njim kao korisnikom općina potpisuje ugovor o sufinanciranju, a samog izvođača radova nalazi i ugovara korisnik", pojašnjava nam dodajući da je izvođač radova taj koji zbrinjava građevinski otpad, koji je u najčešće slučajeva cigla i zemlja starih "zemljanih" kuća.

Općina Petlovac uklanjanje sufinancira s 80% ukupnih troškova, a maksimalno 1.100 eura po korisniku.

"Sredstva za ovu svrhu općina osigurava isključivo iz vlastitog proračuna", zaključuje Knežević koji svjedoči da se i druge općine interesiraju za njihov primjer.