Pretraga tekstova
Najveći rast produktivnosti rada u poljoprivredi zabilježen je u Latviji (rast od gotovo 47 posto), objavio je Eurostat
Prema prvim podacima koje je objavio Eurostat, procjenjuje se da je 2024. indeks poljoprivredne produktivnosti rada u Europskoj uniji porastao u odnosu na prethodnu godinu za 1,6 posto.
Ističu kako je produktivnost rada u poljoprivredi porasla u 13 zemalja EU, a najveća stopa porasta bila je u Latviji (za 46,9), slijede je Luksemburg (za 27,1) i Švedska (za 22,5 posto).
Nasuprot tome, u 14 zemalja EU bile su niže razine. Najveće stope pada zabilježene su u Rumunjskoj (pad za 16,8), Mađarskoj (za 15,5) i Poljskoj (za 12,5 posto).
A gdje je tu Hrvatska? Mi smo tik iza Poljske, s padom od oko 12 posto, što je vidljivo u grafu ispod.
Nadalje, podaci pokazuju kako je bruto dodana vrijednost poljoprivredne industrije EU porasla za 4,4 posto ove godine u usporedbi s prethodnom godinom, nakon stabilnih rezultata (0,4 posto) u 2023. u usporedbi s 2022. Taj porast proizlazi iz vrijednosti međufazne potrošnje koja se smanjuje na višem nivou (pad od 5,7 posto) od vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (pad od 1,5 posto).
"Indeks realnog faktorskog dohotka EU u 2024. bio je 11 posto viši nego 2015., dok je indeks uloženog rada u poljoprivredi pao za 19,1 posto u istom razdoblju", stoji u izvješću. Dodaju da su te promjene dovele do toga da je poljoprivredna produktivnost rada u EU ove godine veća za 37,2 posto u usporedbi s 2015. godinom
Napominju kako se ovi podaci temelje na prvim procjenama za 2024. godinu iz ekonomskih računa za poljoprivredu.
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
Damir Senjan
prije 1 godinu
Past će još sa 12 na 50% kako sve ide naopako.
Makeba
prije 1 godinu
Potpisivanje sporazuma sa Merkusorom + uvoz jeftino žita iz Ukrajine +nametanje EU zelenih agendi =UNIŠTENJE INDUSTIJALIZACIJA POLJOPRIVREDE I nešto sitnog uzgoja po dva paradajza u tegli.TO VAM JE BUDUĆNOST
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Nema ništa od povećanja produktivnosti na usitnjenim parcelama i državnoj zemlji koju kriminalci dadoše na obradu na JEDNU godinu ! Politika univerzalne ministrice Vučković bila je ŠTETA za OPG a posebno mlade ! Koji je motiv mlađih da rade na najrizičnijoj proizvodnji u poljoprivredi ?
Farma Lužak
prije 1 godinu
Naravno, pa to je i cilj. Povećati broj malih i mladih poljoprivrednika je bila politika bivše ministrice poljoprivrede a bivši ravnatelj Agencije za plaćanje u zadnjem intervju je izjavio "necemo odustati od potpore malih i mladih poljoprivrednika" I rezultati su tu