Pretraga tekstova
Najbrže i najjeftinije. A kako je još i zaorana drvna masa, tu je i dodatni benefit obogaćivanja zemljišta organskom tvari, kaže nam Franjo Imbrišić čije su dvije parcele na kojima je bivši vlasnik sadio bagrem i topole pretvorene u plodna polja.
U samo dva radna dana, oko hektar zapuštenog zemljišta i to na dvije lokacije, pretvoren je u obradivo tlo.
"I to dva dana samo zato jer su trebali i dovesti do mene strojeve", kaže nam Franjo Imbrišić iz Kozarevca kod Kloštra Podravskog na čijim novim površinama, a još donedavno šikari, već niču biljke posijane za zelenu gnojidbu.
Bivši vlasnik, naime, imao je na zemljištu posađen bagrem i topole te su ostali debeli panjevi koje je trebalo ukloniti.
"Deset i nešto sati im je trebalo da ih izvuku i potom malčerom prođu te 11 sati rada frezom", opisuje ovaj poznati uzgajivač mliječnih goveda i predsjednik Saveza udruga uzgajivača simentalskog goveda Koprivničko-križevačke županije, postupak koji mu je u kratkom roku osigurao plodnu površinu.
"Najbrže i najjeftinije. A kako je još i zaorana drvna masa, tu je i dodatni benefit obogaćivanja zemljišta organskom tvari", ističe Imbrišić koji je postao vlasnikom još jedne slične zapuštene parcele koju će također na isti način riješiti. I to javno jer u planu je pozvati medije da vide kako se zapušteno zemljište može brzo privesti svrhi.
Ovaj posao, objašnjava, odradio je i odradit će u suradnji s obrtom za proizvodnju i usluge Agro Land vlasnika Siniše Bugarina iz Svetog Ivana Žabnog.
Kako nam otkrivaju iz ove tvrtke, obično je kod jako zaraslih i zapuštenih zemljišta potrebno prvo pomalčirati površinu i nakon toga ući s frezom koja dodatno usitni ostatke i pomiješa ih sa zemljom. Vrijeme rada dakako ovisi o terenu i vrsti šikare, ali u nekim slučajevima unutar 24 sata od zapuštene parcele se dobiva obradivo poljoprivredno zemljište.
"Najveći izazov predstavljaju strmi tereni", napominju.
Objašnjavaju da su nakon malčera korovi sravnati sa zemljom, no postoji i mogućnosti spuštanja malčera ispod površine čime se masa pomiješa sa zemljom. Freza ide do dubine od 60 cm ovisno o terenu tako da melje i korijenje.
"Drvna masa je od vlasnika parcele, mi ju ne odvozimo", navode ponavljajući što nam je rekao i Imbrišić da tako samljevena i pomiješana sa zemljom, čini vrijednu organsku tvar.
Posao kojim se bave od 2016. obavlja se uz pomoć malčera i freze prikopčane na traktore snage 300 do 450 KS, a cijena je individualna i ovisi o zapuštenosti parcele.
Usluge pružaju po cijeloj Hrvatskoj, no za veće poslove spremni su, kažu, i prijeći granicu.
Fotoprilog
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Znate li da je proizvodnja na ribnjaku Grudnjak započela davne 1912. godine i traje kontinuirano i danas? I to na čak 900 od 950 hektara koliko je ukupna površina ovog ribnjaka u sastavu Agro Invest Grupe. Odgovor na pitanje zašto ne na svi... Više [+]
Znate li da je proizvodnja na ribnjaku Grudnjak započela davne 1912. godine i traje kontinuirano i danas? I to na čak 900 od 950 hektara koliko je ukupna površina ovog ribnjaka u sastavu Agro Invest Grupe. Odgovor na pitanje zašto ne na svima je - zbog ptica. Da bi imale slobodan, miran prostor za gniježđenje jer i njihova zaštita i bioraznolikost dio su ove zaokružene priče koja ide doslovno od polja (preko ribnjaka) do stola. Glavni proizvod je omiljeni šaran, a koje su tu još ribe te koje smo još zanimljivosti doznali - čitajte uskoro. :)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Neznam ja ništa, vidio jesam ali se nesječam ničega 🤷🤷🤫🤫 Neznam ja ništa, vidio jesam ali se nesječam ničega 🤷🤷🤫🤫
I l
prije 8 mjeseci
koje smo mi budale zapustit plodnu zemlju onda dati nekome da ju iskrci da uzme novce svasta narode
mali poljoprivrednik
prije 8 mjeseci
Ma samelje i panjeve.Kada su debeli panjevi obično idu tri prohoda.Prvo nadzemni dio tarupanje,pa posebno panjevi i onda duboko frezanje.Možeš odmah u sjetvu,ali je to skuplja pita od tepsije.Eventualno da se radi o nekom spajanju parcela ,ili uređenju okućnica,ali za neke velike površine ja ne vidim ekonomsku isplativost.
SASA FRANIC
prije 8 mjeseci
reklama. zato i ne govore cjenu. ako je to malo zarasla sikara s par panjeva jos bi islo i nekako. ali ako su tu stotine panjeva po Ha, to je cjena sigurno oko 10 tisuca eur za Ha. treba vaditi sve te panjeve, pa onda gdje s njima, a na prikolicu ih stane samo nekoliko, pa ih vozi. a po Ha mogu biti stotine panjeva.
mali poljoprivrednik
prije 8 mjeseci
Odliĉan posao,ali i dosta skup.