Nova pomoć EU za poljoprivredu zbog krize na Bliskom istoku: Vešligaj traži i potpore za gnojiva

Europska komisija najavila je formiranje novog privremenog okvira za državne potpore kao odgovor na sve izraženije posljedice ratne krize na Bliskom istoku. Riječ je o instrumentu kojim se nastoji pomoći najizloženijim sektorima, među kojima je i poljoprivreda, te ublažiti negativan utjecaj na gospodarstvo Europske unije.

Iz Komisije su pritom pozvali države članice da dostave konkretno definirane prijedloge mjera državne pomoći, uključujući vrstu potpora, iznose, rokove i načine njihove provedbe i praćenja. U tom kontekstu naglašava se kako je ključno da Hrvatska pravodobno reagira i predloži mjere koje će osigurati stabilnost proizvodnje hrane i očuvanje konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, pozvao je Vladu Republike Hrvatske da aktivno iskoristi ovu priliku. Istaknuo je kako je nužno osmisliti sveobuhvatan paket mjera koji će odgovoriti na ključne izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici.

Uvesti državnu potporu za kupnju gnojiva

"Ovo je prilika za Vladu RH da sastavi prijedlog za Komisiju koji će obuhvatiti više aspekata i djelovati na ključne probleme s kojima se naši poljoprivrednici susreću zbog eskalacije rata i posljedične krize s energentima", poručio je Vešligaj.

Kao jednu od konkretnih mjera predlaže uvođenje ciljanog programa državne potpore za kupnju gnojiva, koji bi uključivao subvencioniranje po jedinici površine ili prema količini, uz jasno definirane uvjete kako bi se osiguralo da sredstva doista doprinose stabilizaciji proizvodnje.

Uz to, naglašava potrebu za mjerama koje bi ublažile rast cijena transporta, osobito kada je riječ o poljoprivrednim repromaterijalima i distribuciji proizvoda. Time bi se, ističe, očuvala konkurentnost domaćih proizvođača na tržištu.

Rat s Iranom blokira poljoprivredni izvoz: Posljedice osjećaju farmeri diljem svijeta

Posebno upozorava na dodatni pritisak koji bi mogao proizaći iz trgovinskih sporazuma poput EU-Mercosur, čija se primjena očekuje 1. svibnja ove godine. Prema njegovim riječima, takvi sporazumi mogu dovesti do nelojalne konkurencije i dodatno otežati položaj europskih, pa tako i hrvatskih poljoprivrednika.

Vešligaj smatra kako bi u aktualnim okolnostima trebalo odustati od prijevremene primjene sporazuma s Mercosurom, osobito s obzirom na nestabilnost globalnog tržišta i rast troškova goriva i gnojiva, koji već sada predstavljaju velik teret za proizvođače.

Nužno dugoročno rješenje

U energetskom segmentu naglasio je potrebu za dugoročnim rješenjima. To uključuje osiguravanje povoljnijeg i pravednijeg otkupa energije koju proizvode mali i srednji proizvođači, čime bi se smanjila ovisnost o skupom uvozu energije.

"Dodatno, kroz privremeni okvir koji Komisija stavlja na raspolaganje potrebno je povećati ulaganja u razvoj nacionalnih i lokalnih izvora energije, s ciljem dugoročne otpornosti i stabilnosti sustava", istaknuo je.

Zaključno, Vešligaj je poručio kako se Vlada RH mora aktivno uključiti u konzultacije s europskim institucijama kako bi osigurala da nove mjere doista odgovore na potrebe poljoprivredno-proizvodnog sektora i pruže konkretnu zaštitu domaćim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih globalnih izazova.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/Srinuan hiranwat/arhiva Marka Vešligaja}