Pretraga tekstova
"Iz policije sam otišao u mirovinu. To je put mnogih mojih kolega. Mi smo se suočavali sa zdravstvenim problemima, išli smo u mirovinu i onda se pojavio novi problem. Imali smo puno slobodnog vremena. Tada se pred čovjeka stavlja izbor između dvije mogućnosti. Jedna je otići u kafić, a druga ući u neki posao. Ja sam izabrao pčelarstvo."
Željko Brala iz Posedarja kod Zadra jedan je od brojnih veterana Domovinskog rata i umirovljenih policajaca koji su svoj životni mir ponovno našli u pčelarstvu. Brala je u Domovinskom ratu sudjelovao od prvog dana i njegov ratni put započeo je u specijalnoj postrojbi na jednom od najsurovijih ratišta. Borio se na Velebitu kao pripadnik policijske specijalne postrojbe Poskoci. Iz Poskoka je išao u redovnu Vojnu policiju, a nakon završetka rata radio je u MUP-u.
vlastitoj radionici
Ratne godine ostavile su posljedice na njegovom zdravlju te mu je uspostavljena dijagnoza PTSP-a. Pčelarstvom se počeo baviti 2005. godine. "Imao sam problema s PTSP-om. Bio sam lovac i izgubio sam dozvolu za nošenje oružja. Navikao sam biti u prirodi i nakon gubitka dozvole jednostavno nisam znao gdje bi sa sobom. Okolina vas počinje drugačije gledati. Sa sličnim problemima suočavali su se i drugi veterani, moji bivši i tadašnji kolege policajci", govori Brala te nastavlja,
"U međuvremenu sam iz policije otišao u mirovinu. To je put mnogih mojih kolega. Mi smo se suočavali sa zdravstvenim problemima, išli smo u mirovinu i onda se pojavio novi problem. Imali smo puno slobodnog vremena. Tada se pred čovjeka stavlja izbor između dvije mogućnosti. Jedna je otići u kafić ili druga - ući u neki posao. Moje bivše kolege su me savjetovali da se počnem baviti pčelarstvom.
bave pčelarstvom
Pričali su mi kako ih smiruje rad s pčelama, boravak u prirodi i kako vide da rade nešto korisno. Meni je pčelarstvo jako puno pomoglo. Skrenulo mi je loše misli na posao i danas imam jako malo problema."
U pčelarstvo treba ući pametno, polako. Brojna su loša iskustva onih koji su dignuli kredite, kupili 50, 100 košnica i na kraju neslavno propali. Svi iskusni pčelari savjetuju da u pčelarstvo treba s malim brojem košnica i postepeno povećavati njihov broj. Brala je u prvoj godini krenuo sa sedam, a tek u trećoj došao je do 20 košnica. Danas ima oko 70 košnica i spreman je ovu sezonu povećati njihov broj na 100.
pronašao u pčelarstvu
"Krenuo sam polako i kad sam vidio mogućnost zarade povećao sam proizvodnju. Ove godine krećem na 100 košnica, što mi neće biti problem. Imam repromaterijala i ima vlastitu proizvodnju matica. Svaki pčelar treba proširiti svoju proizvodnju jer se samo od prodaje meda ne može zaraditi. Uvijek se mogu proizvoditi matice i rojevi koji se mogu unovčiti u proljeće jer danas vlada velika potražnja za njima. Također svaki pčela može proizvoditi propolis i sakupljati pelud za kućnu upotrebu i viškove za tržište."
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?