Želimir Depoli: Energetika je svakim danom skuplja, iskoristite priliku dok možete

Želimir Depoli pčelar je iz Poljana na obroncima Učke gdje sa svojom životnom partnericom Vivian uživa u prekrasnoj prirodi koja ih okružuje. Njihov dom s okućnicom od koje zastaje dah, smješten je na kraju uličice mirnog naselja u kojemu žive, te je oaza za njihove vrijedne pčele.

Uz kupnju meda i brojnih drugih pčelinjih proizvoda te njihovu degustaciju u autentičnoj primorskoj konobi, posjetitelji gospodarstva mogu naučiti i osnove pčelarskog zanata, ali i otkriti djelić povijesti u maloj etno-zbirci sa starim alatima.

Kroz projekt kojega su prije nekoliko godina prijavili na natječaj Lokalne akcijske grupe Terra Liburna, osigurali su sredstva za ulaganje u obnovljive izvore energije. Potpora im je omogućila zaokruživanje priče o potpunoj energetskoj neovisnosti o lokalnoj infrastrukturi.

Financirano temeljem javnog poziva LAG "Terra liburna" tip operacije 1.2.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, sukladan TO 6.3.1. iz PRRRH.

Prije toga su već sami uložili značajna financijska sredstva u vodospreme i grijanje potrošne tople vode, a ugradnja solarne elektrane kruna je njihove priče o samoopskrbnosti.

Dvije elektrane

Imaju dvije elektrane. Prvo su postavili 15 komada fotonaponskih panela koji su vezani na inverter te daju istosmjernu struju koju inverter potom pretvara u izmjeničnu i šalje ju prema mreži.

"Nakon što se zakonodavstvo promijenilo, kada smo mogli postati i proizvođači, ne više samo potrošači, na bazi pozitivnih iskustava odlučili smo nakon godinu dana ići na drugu elektranu”, ispričao je Depoli prilikom našeg posjeta njihovom samoodrživom gospodarstvu.

Druga elektrana omogućava povećani kapacitet za novih 12 panela, a iduće godine imaju u planu dodati još dva.

"Vrlo je važno razmišljati o insolaciji. Mi smo postavili panele tako da maksimalno iskorištavaju sunčevu energiju”, poručuje naš sugovornik dodajući da je kod njih insolacija stopostotna - za sunčanog vremena, naravno.

Kako bi to postigli. uklonili su veliki bor koji je radio sjenu na pergolu gdje su instalirani paneli. Zanimljiva je činjenica da stablo nije završilo u peći, već su od debla napravili vrtnu stazu.

Predaja u mrežu

Domaćin nam je pokazao dvosmjerno brojilo prema HEP-u, što nam govori da proizvedena, a neiskorištena energija ide u elektroenergetsku mrežu. Idealno je trošiti ju u isto vrijeme kada se i proizvodi jer je tada odnos jedan na jedan, opisuje, a kada se predaje u mrežu i kasnije iz nje uzima, gubi se 20 posto.

"Ovaj odnos je razumljiv jer i oni imaju troškove. Ipak je važno naglasiti kako je idealno trošiti upravo u vrijeme stvaranja energije”, ističe.

Proizvedenu energiju koriste i u vlastitom domaćinstvu na način da su sto posto pokriveni, uključujući grijanje koje su prebacili na struju. U postojeći cijevni radijatorski sistem ugradili su štapne grijače tako da svaki radijator mogu posebno dogrijati - uz osnovno centralno grijanje (kotao) koje je također prebačeno na struju, ali je kao alternativa ostalo i grijanje na drva.

Kišnica, kompostiranje i recikliranje

Dio njihove energetske priče svodi se također na kišnicu koje ovdje ima u velikim količinama. Trenutno imaju dvije cisterne ukupnog kapaciteta 110 m3, od čega je 75 m3 tehnološke za zalijevanje vrta i 35 m3 pitke vode koja preko pumpe i filtera napaja cijelu kuću, a griju je preko solarnih panela.

Osim toga, na ovom gospodarstvu sve što mogu recikliraju, pa je tako Želimir, kojega znanci zovu Željko, od starog bicikla supruzi koja obožava saditi biljke napravio stalak za cvijeće.

Nadalje, ispod velikog vanjskog radnog stola - smještenog ispod solara, a na kojemu supruga sadi i presađuje cvijeće, nalazi se kompostarij zapremine 10 m3. U njega ubacuju zdravu zelenu masu koju u određenom omjeru miješaju sa smeđom (šumskom) masom. Sve zajedno se tri godine prirodnim putem prerađuje prije iskorištavanja u povrtnjaku.

Imaju također cisternu za potrošnu vodu koju koriste za povrtnjak (75 m3 zapremine) koja se gravitacijski spušta prema vrtu i sistemom kap na kap natapa poljoprivrednu površinu.

Kako je sve počelo

"Živimo u bogomdanu okruženju i jednostavno nema smisla ne iskoristiti ga. Pritom prvenstveno mislim na stopostotnu insolaciju”, govori Depoli koji se prvo dobro informirao vezano za troškove, vrijeme isplativosti i sve ostalo. Zatim se otvorila mogućnost sufinanciranja preko LAG-a Terra Liburna.

Nakon potpisivanja ugovora, krenula je administrativna borba. Taj dio je odlučio prepustiti izvođaču, što je također bilo sufinancirano iz programa, no nije ni to bilo jednostavno.

"Da, trebala su samo tri papira, ali prije svakog tog papira trebalo je riješiti još 33 ona uvodna papira... Pa HEP-ove dozvole pa suradnje pa ovo pa ono - brojne komplikacije”, danas uz smijeh opisuje. Trajalo je, ali uspjeli su i zadovoljstvo je bilo ogromno kada je elektrana konačno proradila.

Dvosmjerno brojilo

Priča se nastavila, primijetio je da se stvara dovoljno energije pa je i centralno grijanje kuće, koje je do tada bilo na drva, prebacio na struju. Uskoro je pala odluka o instalaciji druge fotonaponske elektrane.

Sada imaju ukupno 27 panela koji u najsunčanijim mjesecima proizvode oko 1.500 kW mjesečno, a gledajući kumulativno, u 23 mjeseca proizveli su skoro 16 MW.

Jedan dio su potrošili, nešto je spremljeno za zimu pa će povlačiti iz HEP-a, iz dvosmjernog brojila, kako bi nadomjestili ono što će im u zimskim mjesecima nedostajati. Tih 27 panela ukupne je instalirane snage 13 kWh.

U ovih skoro dvije godine, tehničkih problema gotovo da i nisu imali. Bilo je malih izazova s internetskim linijama i oko prebacivanja podataka s invertera na aplikaciju, ali to se riješilo. Tu i tamo radi groma izbaci sistem, kaže, ali on to bez kontaktiranja izvođača sam vrati natrag.

Energetske zajednice

Pitanje je što dalje. U međuvremenu se oformila mogućnost energetskih zajednica, pa tako postoji energetska zajednica Sjevernog Jadrana. Sada je moguće razmjenjivati energiju sa susjedima ili dijeliti sa svojom drugom nekretninom tko je ima, otkriva naš sugovornik.

"To je izvedivo na razne načine, ne govorimo više samo o električnoj energiji, već primjerice i o energiji vjetra. Naš sljedeći projekt je vjetroelektrana koja će biti ukomponirana u ovu priču. Sunce sja samo po danu, a vjetar puše i noću”, obrazlaže.

Želimira uvelike zanima i povlačenje energije iz baterije, dakle njeno skladištenje.

"Moj plan nije kupiti baterije jer su one i skupe i zauzimaju prostor, već želim ugraditi punjač za automobile i nabaviti električni automobil koji je sam po sebi baterija”, navodi i dodaje da će tako riješiti noćne potrebe za energijom u stambenom dijelu.

U vremenu kada neće voziti automobil, služit će mu kao skladište električne energije. Inače, on kao prijevozno sredstvo najčešće koristi električni bicikl.

Tehničke karakteristike

Elektrane ukupno zauzimaju oko 52 m2. Nisu na krovu kuće već su postavljene kao pergola. Sve je unutar građevinske čestice kuće, što je jako važno gledajući zakonodavnu stranu priče.

Pergole su već postojale, a on ih je samo prilagodio tako da kut bude idealan s obzirom na putanju Sunca. Kako bi imao stopostotnu insolaciju, eliminirao je jedno stablo. Ugradio je hibridni inverter, što je jako važno, iako ima dvosmjerno brojilu i prema HEP-u ide ulaz i izlaz.

Viškovi ulaze u mrežu, a povlače ih iz mreže po potrebi ili noću, ili kada su hladniji dani bez Sunca, ili ako su ponekad svi potrošači ukopčani.

Postoji još jedan specifični način uštede energije, iako nije preveliki - korištenje termo energije. Naime, ugrađen je sustav centralnog grijanja koji ukupno s peći i radijatorima ima oko dvije i pol tone. Kada se dobro kroz dan zagrije, održava temperaturu do sljedećeg jutra bez dodatne upotrebe energije.

Ovom su paru ekologija i održivost iznimno važni i u životu i u poslu. Mnogo su već učinili u tom smjeru, ali kažu kako prostora za rast ima još.

Nisu požalili

Želimir u garaži čuva 11 strojeva s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, polako prelazi na akumulatorske strojeve (puhalica za lišće, elektromotorna pila...), troši energiju koju proizvode paneli.

Sve to je bitno za očuvanje okoliša što je njima posebno važno radi pčela koje su stacionirane na gospodarstvu.

Proces instalacije trajao je relativno dugo jer je zakonodavstvo bilo komplicirano, a oni su bili među pionirima. Pretpostavljaju da je danas cijela procedura kraća. Njih su dvoje bili uporni i strpljivi te su izgurali do kraja. Sada su zadovoljni, a u planu je nadogradnja.

"Uđite u tu priču, nemojte čekati jer će energetika svakim danom biti sve skuplja. Potpore koje trenutno država nudi još su uvijek dohvatljive, ali će biti sve manje. Prema tome, iskoristite priliku, sigurno nećete požaliti”, poručuje pčelar Želimir Depoli.

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama

Energija iz solarnih panela Želimira Depoli iz Poljana primjer je kako pridonijeti cilju SO4 Zajedničke poljoprivredne politike, koji uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, sekvestraciju ugljika i promicanje održive energije. Korištenjem solara, oni ne samo da osiguravaju održiv izvor energije za svoje aktivnosti, već doprinose i smanjenju emisije CO₂ - prioritetima ZPP-a za povećanje obnovljivih izvora u poljoprivrednoj proizvodnji.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Pogledajte video prilog: