Vrijeme zbunjuje i pčele, matice polažu jaja, a radilice traže pelud i unose ga u košnicu

Ovogodišnji med s hrvatskih pčelinjaka u potpunosti je izvrcan. Iza domaćih pčelara je jedna izazovna sezona s brojnim klimatskim promjenama, a kako bi sljedeće godine društva "stvarateljica meda" bila što snažnija, u jesen je potrebno obaviti pripremu pčela za zimu. 

"Kreće čim smo izvadili zadnji med iz košnice. Tada krećemo sa stavljanjem lijeka protiv varoe. Kad prođe lijek protiv varoe ti listići se izvade i pčela se počne intenzivno prihranjivati za zimu. To je poticajno prihranjivanje da matica, iako ima zalihe meda, što više nese kako bi došla zimska pčela koja bi prenijela leglo i sljedeće godine krenula normalno s radom", rekao je Vili Šostar, pčelar iz Požege.    

Varooza je bolest poklopljenog legla - većinom trutova i odraslih pčela, uzrokovana navedenom grinjom. Njihovo liječenje složen je posao koji zahtjeva educiranog i odgovornog pčelara, a trebao je biti obavljen sredinom ili krajem ljeta. 

"Ovisi kako koji pčelar to radi i ovisi naravno o temperaturi. Lijekovi se uzimaju u veterinarskoj stanici i stavljaju se u leglo. Ne možete staviti previše lijeka, ovisi koliko ima pčela, ali to pčelar mora sam ocijeniti. U pravilu, jedno pakiranje lijeka bi trebalo biti za jednu košnicu", ističe Šostar. 

Najbolje bi bilo da pčele zimuju na medu, ali budući da su prinosi sve manji, prihrana se obavlja šećernim sirupom.  "Svakodnevno krećemo s prihranom po tri ili četiri decilitra sirupa koji je pola vode, a pola šećer. To zagrijemo te razmutimo s vodom i svakodnevno radimo prihranu", pojašnjava Šostar. 

Koliko god dobro pripremili zajednice, preko zime događaju se određeni gubitci pčela. "Neki prosječni gubitak pčele je oko 10 posto, a može se dogoditi da u nekim zimama nema gubitaka, ali nije samo problem zima. Problem su razne bolesti kao što je američka gnjiloća koja se događa u ljeto. Ako se to dogodi, dolazi do kompletnog uginuća pčela", rekao je Šostar. 

Pčele su pripremljene za zimu i trebale bi mirovati, ali kao i prethodne godine zbunjuju ih visoke jesenske temperature. "Studeni je, a pčele lete van košnice, ne onom snagom kako izlaze u ljetnom periodu, ali ne miruju što je veliki problem. Pčela je već trebala biti u klupku i mirovati. One sada unose peluda i nešto hrane, a matica i dalje nese. Ta sva legla, ako naglo zahladi, su propali", ističe Šostar. 

Prema riječima našeg sugovornika, pčelari ne mogu previše utjecati na ovu pojavu. "Možemo eventualno vidjeti kakva su društva, koliko još imaju hrane, u zimskom razdoblju te dodati pogaču. To je sve", priča Šostar. 

Pčelarstvo svakako zvuči kao zanimljiv hobi, ali svima koji imaju namjeru ozbiljno se prihvatiti proizvodnje meda, naš sugovornik poručuje da ih čeka puno posla. "Svaki posao ima svoje prednosti i nedostatke. Pčelarstvo je jedna grana poljoprivrede. Samo ako se netko misli ozbiljno baviti pčelarstvom, onda se treba baviti. Ako se misli baviti samo tek toliko da ima pčele to je gubitak. Kad nekom kažete da se bavite pčelarstvom ljudi misle da to nije nikakav posao i da je to lagano. Ne, to nije tako! U pčelarstvu ima puno posla, treba puno raditi i dati puno sebe", kaže.