Vrhunske pčelinje matice, fascinantna su bića koja na svojoj farmi uzgaja Marin Kovačić, treća generacija pčelara u obitelji

Selekcijom i uzgojem matica za tržište obitelj Kovačić se bavi još od 1998. godine.  "Posao je, prije dva desetljeća, pokrenuo moj otac, iza kojeg je tada već bilo bogato, tridesetogodišnje pčelarsko iskustvo. Danas, uz mene i moje roditelje, Branku i Stipana, na OPG-u zapošljavamo i osam radnika, koji su dobili ugovore o radu na neodređeno, a posla ima toliko da odrađuju puno radno vrijeme“, kaže nam nositelj OPG-a, Marin Kovačić, koji je treća generacija pčelara u svojoj obitelji. 
Prodaja selekcioniranih matica pčela danas je okosnica proizvodnje OPG-a Kovačić, a u posljednjih desetak godina najveći broj svojih matica plasiraju na domaćem tržištu. 

Zašto se uopće uzgajaju matice ?

Selekcija i uzgoj matica pripadaju specijaliziranoj proizvodnji u području pčelarstva, koja zahtijeva potpuno razumijevanje genetike i biologije pčelinje zajednice, visoku sposobnost organizacije rada, pedantnost i predanost. Da su Kovačići doista majstori svog zanata potvrđuju i dva vrijedna priznanja za najbolje ocijenjenu maticu u Hrvatskoj. 

"Kao i kod uzgoja ostalih životinja, i kod pčela postoje određena svojstva koja su više ili manje poželjna. Primjerice, pčelarima su važna svojstva agresivnost, rojivost, mirnoća pčela na saću,  proizvodnja meda i otpornost na bolesti. Na sva navedena svojstva radimo selekciju s ciljem poboljšanja svojstava budućih generacija, što je vrlo dugotrajan proces, a upravo na toj tematici trenutno završavam i svoju doktorsku disertaciju“, kaže nam Marin, zadovoljan, jer je tijekom rada na doktoratu imao priliku posjetiti i neke od vodećih pčelarskih instituta u Europi. 

Umjesto suvenira, Marin je s putovanja donio nove tehnologije

"Iz Njemačke sam, na svoj OPG, donio nove tehnologije u selekciji pčela na otpornosti na grinju Varroa destructor, uzročnika najznačajnije bolesti pčela – varoozu. U Poljskoj sam pak savladao tehniku umjetnog sparivanja matica, koja značajno doprinosi ubrzanju selekcije. Doista uživam u svom poslu, jer pčele i pčelinja zajednica su jedan izuzetno zanimljiv svijet", otkriva nam Marin uz pojašnjenje nevjerojatnog svijeta pčela u kojem je posebno interesantno nasljeđivanje.

"Za one koji ne znaju - kao jedina reproduktivno sposobna ženska jedinka u zajednici koja nese jajašca, matica je ključna u pčelinjoj zajednici. Mlada, nesparena matica odlazi na područje gdje se skupljaju trutovi iz okolice, te se, u zraku, sparuje s 20-ak trutova. Prilikom sparivanja, matica puni poseban organ, spermateku, iz kojeg potom, do kraja života, koji u prirodi traje od tri do pet godina, ima dovoljan broj spermija za oplodnju jaja. Fascinantno je i to što matica može kontrolirati hoće li snijeti oplođeno ili neoplođeno jaje. Iz oplođenih jajašaca nastaju matica i pčele radilice, dok iz neoplođenih nastaju trutovi. Budući da nemaju oca, trutovi imaju polovičan broj kromosoma te prenose samo genetske materijale od majke i upravo stoga su matice izuzetno važne“, pojašnjava iskusni uzgajivač pčelinjih matica.

Stalna ulaganja u tehnologiju, ali bez zaduživanja

U ova dva desetljeća, koliko se bave pčelarstvom, obitelj Kovačić je svake godine ulagala u poboljšanje tehnologije i povećanje proizvodnje, no za ta se ulaganja nikada nisu zaduživali. 

"Radilo se planski i u okviru vlastitih mogućnosti. Kada su 2011. godine u pčelarstvu krenula poticajna sredstava, sufinancirana od strane EU s 50 posto, to je bilo od velike pomoći za razvoj našeg gospodarstva. Tijekom posljednjih pet godina upravo spomenute mjere u potpunosti zadovoljavaju većinu trenutnih potrebe za razvoj našeg OPG-a, te stoga još uvijek nismo prijavljivali projekte za druge mjere iz EU fondova“, pojašnjava naš sugovornik čije je gospodarstvo trenutno na razini od 600 pčelinjih zajednica.

Kako matice uzgajati na farmi? 

 "Prvi korak u uzgoju matica je proizvodnja matičnjaka. Od odabranih matica rodonačelnica, u umjetne, voštane početke matičnjaka, presađuju se mlade, jednodnevne ličinke. Ovi matičnjaci se dodaju u posebne zajednice, koje će uglavnom prihvatiti i obilato hraniti presađene ličinke. Nakon što ih pčele poklope, matičnjaci se prebacuju u inkubator gdje se mlade matice legu. Nakon izlijeganja, matice se, s oko 1500 pčela, dodaju u posebne, male košnice koje se zovu oplodnjaci. Tamo matica provede idućih 15 dana te se, za to vrijeme, spari i zanese prvo leglo. Završni koraci su kontrola uspješnosti sparivanja matice i kontrola kvalitete nesenja jaja. Matica se, potom, sa sedam pčela pratilja, pakira u kavez s hranom te se poštom šalje kupcu“, detaljno nam, vlasnik OPG-a, opisuje čitav proces uzgoja matica.

Dodaje i kako sezona uzgoja i plasmana matica na tržište traje svega tri do četiri mjeseca te, u tom kratkom razdoblju, treba uzgojiti i plasirati cjelogodišnju proizvodnju. Sve matice, sa svoje moderne farme, Kovačići trenutno prodaju u Hrvatskoj, no, zbog značajno boljih cijena matica u Europi, u skoroj budućnosti planiraju dio svojih matica plasirati i na tržišta izvan Hrvatske.

Zbog uvoza meda pčelari su u velikim problemima

Osim uzgoja i prodaje selekcioniranih matica, na svom OPG-u Kovačići proizvode i sortne medove, propolis, pelud i matičnu mliječ. Kako bi dobili vrhunske proizvode, 200 vrijednih, pčelinjih zajednica, koje su smještene na mobilnim kontejnerima, sele iz Baranje do Bilogore, Lonjskog polja, Banije i istočne Slavonije. 

 "Sve proizvode naših pčela tradicionalno prodajemo na kućnom pragu, a višak meda plasiramo otkupljivačima meda po veleprodajnim cijenama. Na žalost, te su cijene, posljednjih godina, drastično pale, što pčelarima uzrokuje velike probleme. Zabrinjavajuće niska cijena meda posljedica je uvoza jeftinog meda iz zemalja poput Kine, Argentine ili Ukrajine i upravo je to danas i najveći problem pčelarskim gospodarstvima, koja svoju dobit temelje na proizvodnji i plasmanu meda u bačvama“, upozorava Marin Kovačić. 

Ističe kako, osim cijene meda, velike probleme u pčelarstvu uzrokuju i bolesti pčela te intenzivna poljoprivredna proizvodnja, prvenstveno ratarska i voćarska, koja ponekad ima negativan utjecaj na životni vijek pčele kao jedinke.