Pčelarstvo - jedna od grana s najvećim potencijalom razvoja u Hrvatskoj
Potpredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i saborski zastupnik Vladimir Bilek, na jučerašnjoj svečanosti dodjele nagrada povodom održane pčelarske manifestacije Osijek je kolijevka hrvatskog pčelarstva, ukazao je na kvalitetu pčelarstva u Hrvata koje je u samom vrhu europskog pčelarstva.
Situacija je takva zahvaljujući tome što su hrvatski pčelari udruženi u udruge i Savez. Na taj način organizirano pristupaju očuvanju pčela, proizvodnji i plasmanu pčelinjih proizvoda, ali i razvijanju zakonodavstva vezanog uz pčelarstvo.
Svečanosti su prisustvovali i brojni gosti - osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić i dožupan Željko Kraljičak, zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan, kao i Ernest Nad, predstavnik Županijske komore Osijek.
Na jučerašnjem predavanju o pčelarstvu, održanom na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Bilek je istaknuo kako je pčelarstvo jedna od grana s najvećim potencijalom razvoja te je predstavio Hrvatski pčelarski program 2014. - 2016.
"Program je vrlo bitan jer i dalje pomaže razvoj pčelarstva, posebice u okružju Europske unije. EU je važno tržište za hrvatski med, propolis, matičnu mliječ, pelud, ali i paketne rojeve i pčelinje matice, gdje Hrvatska ima velik proizvodni i izvozni potencijal. EU je u deficitu s pčelinjim proizvodima i nama se tu omogućava neograničen izvoz svih tih proizvoda u svim oblicima, bez ikakvih kvota i prepreka. Prilikom izrade ovog programa Unija nam je dala smjernice. Obično to u poljoprivrednoj proizvodnji izgleda tako da Ministarstvo izradi prijedlog programa uz konzultacije s poljoprivrednicima, komorama itd. Međutim, u pčelarstvu je to drukčije - pčelari su preko Saveza, odnosno svojih predstavnika načinili smjernice novog pčelarskog programa i predložili ga Ministarstvu, koje ga je prihvatilo kao svoj program. Poslije smo još samo pregovarali o modalitetima", prepričao je Bilek.
Također ističe kako su važan dio Programa 2014.-2016. šest mjera kroz koje će se poticati razvoj pčelarske proizvodnje. Mjere obuhvaćaju, primjerice, edukaciju za mlade pčelare, pomoć za pokretanje pčelarskog posla, nabavu opreme, kao i druge potpore iskusnim pčelarima poput modernizacije opreme, potpore pri nabavi matica, kod uzgoja i selekcije pčela i slično.
Photo: eu.net
Tagovi